Kina je u travnju održala vojne vježbe i manevre 'Grom iznad tjesnaca 2025A' u tajvanskom prolazu i izazvala novu zabrinutost u Taipeiu i Washingtonu. Vojno zapovjedništvo istočnog ratišta priopćilo je da su vježbe testirale sposobnosti integriranih zajedničkih operacija, piše Reuters.
- Postrojbe bojnog zapovjedništva ostaju u stanju visoke pripravnosti cijelo vrijeme i nastavit će jačati borbenu spremnost intenzivnom obukom kako bi odlučno osujetili sve separatističke aktivnosti koje traže 'neovisnost Tajvana - izvijestilo je zapovjedništvo, a Peking još jednom pokazao da nikada nije prežalio prebjeg Chiang Kai-sheka i Kuomintanga na otok.
Vježba je uključivala manevre tijekom kojih su okružili otok i odsjekli ga od veza s vanjskim svijetom te precizne udare na tajvansku infrastrukturu, blokadu luka i pristaništa. Ovo nije prva vježba kojom Peking pokazuje mišiće i upozorava Tajvan da su njihov suverenitet i samostalnost privremenog karaktera, ali definitivno je odskakala od ostalih vježbi svojom veličinom i brojnošću uključenih vojnika i oružja.
Kina nikada do 2022. nije vježbala okruživanje otoka. No, posjet Nancy Pelosi i približavanje sudbonosne 2027. koja je u kalendarima vojne i političke vrhuške u Pekingu označena kao godina do koje Kina mora biti spremna vojno vratiti Tajvan, natjerali su Peking da ubrza borbenu gotovost i poveća broj vojnih manevara. Tako Peking sve češće i hrabrije testira toleranciju SAD-a i Tajvana.
Vježba drukčija od drugih
Vlast u Taipeiu primijetila je da je za razliku od prethodnih vojnih vježbi, kineska Narodna oslobodilačka vojska ovaj puta izvršila vježbe bliže tajvanskom kopnu nego ikada prije.
- Ovim manevrima rukovodstvo NR Kine poručilo je cijelom svijetu da Tajvanski tjesnac nije potencijalno bojište nego da je već potpalo pod kontrolu Pekinga - rekao je za Meduzu tajvanski vojni analitičar i stručnjak za sigurnost u Tajvanskom tjesnacu Huang Yinshan. No, početak travnja nije svjedočio samo pojačanim vojnim aktivnostima nego i ozbiljnom porastu propagande i denunciranja vlasti na Tajvanu. Tako je Peking nazvao tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea, parazitom i separatistom.
Na službenim stranicama Narodnooslobodilačke vojske Kine pojavio se crtić o vodstvu Tajvana. Predsjednik Tajvana prikazan je kao zeleni parazit (zelena je službena boja vladajuće Demokratske progresivne stranke na otoku). Iako ozbiljno povećava mornaricu i sve češće provodi vojne vježbe, Kina nije odustala od pregovora i mirnog rješenja. Zanimljivo, ali vojni manevri u Tajvanskom tjesnacu mogli bi odigrati veliku ulogu.
Naime, stalne kineske vojne vježbe i provokacije, natjerale su Tajvan da drži veliku i skupu vojsku u stalnoj borbenoj gotovosti, a to košta. Peking se nada da bi to moglo dovesti do kapitulacije bez ispaljenog metka. Ipak, zapadni analitičari i think tankovi proglasili su Tajvanski tjesnac i općenito taj kraj, jednim od najopasnijih područja na zemlji.
2027. Sudbonosna godina
Naveli su i potencijalne datume invazije. Prije mjesec dana, Ministarstvo obrane Republike Kine prvi je put odredilo 2027. godinu kao datum potencijalnog početka nasilnog ujedinjenja otoka s kopnom. Isti datum navode i zapadni analitičari. Ta godina je uzeta u obzir zbog dva glavna razloga. Naime, 1. kolovoza 2027. Narodna oslobodilačka vojska Kine proslavit će 100. rođendan. Drugi razlog je taj što se predviđa da će do 2027. Peking stvoriti oružanu silu koja je spremna nasilno vratiti otok pod svoju kontrolu.
Na Tajvanu su toga svjesni. Tako je ministarstvo obrane upozorilo zastupnike da bi Peking 2027. mogao krenuti po otok, piše Bloomberg. Upozorenje je došlo i iz SAD-a koji je naglasio kinesko gomilanje brodova, aviona i znatno povećanje broja balističkih i krstarećih raketa s ciljem invazije otoka.
Kina je veliki naglasak stavila na amfibijske mogućnosti. Tako su se nedavno pojavile satelitske snimke novih kineskih amfibijskih plovila klase Shuiqiao u provinciji Guangdong. Ovi brodovi dizajnirani su za brzo iskrcavanje tenkova, oklopnih vozila i raketnih sustava na plaže, što bi omogućilo Kini da zaobiđe teško branjene obale Tajvana.
PRC invasion barge update: testing of China's "Shuiqiao" LPU composite RORO bridge continued off the southern coast near Zhanjiang on 3/24.
— Tom Shugart (@tshugart3) March 24, 2025
This image shows a new participant, a RoRo cargo ship called Shun Long Hai. pic.twitter.com/xtHanvls2h
Brodovi su specijalizirani za transportiranje teških vojnih vozila, poput tenkova i oklopnih vozila, te njihovo brzo iskrcavanje na obalu uz pomoć karakterističkih rampi koje su zaokupile svjetsku javnost.
Tajvan se priprema
Ipak, Tajvanom još uvijek nije zavladao defetizam i zemlja se godinama priprema na napad komunističkog susjeda. Održane ratne igre 'TTX Tabletop Exercise' pokazale su da je kinesko iskrcavanje na zapadnu obalu otoka malo vjerojatno. Tajvanski general Chen Yongkang smatra da bi uspješnost velikog kineskog iskrcavanja bila upitna zbog obrambene infrastrukture na obali. Tajvan je s godinama izgradio morske brane i obrambene fortifikacije. Taipei se uzda i u otpor lokalnog stanovništva koje ne želi biti pod kontrolom komunističke partije.
- Kinesko vodstvo zabrinuto je da, iako ima vojnu sposobnost zauzeti Tajvan, bit će teško upravljati otokom zbog javnog otpora - smatra Huang Yinshan. Bilo kako bilo, Kina i dalje nije odustala od svog susjeda. Tajvan, ali i ostale zemlje na Dalekom istoku, užurbano radi na jačanju obrambenih aktivnosti, pogotovo sada kada je Putin pokazao cijelom svijetu da međunarodne granice i prava ne vrijede kada imaš dovoljnu vojnu moć.
