Nakon što je američki predsjednik Donald Trump u Davosu objavio "okvir budućeg sporazuma" o Grenlandu, dužnosnici i saveznici s obje strane Atlantika ostali su zbunjeni. Iako je Trumpova administracija proglasila diplomatsku pobjedu koja će SAD-u osigurati "potpuni pristup" otoku, mnogi se pitaju što se zapravo promijenilo, s obzirom na to da SAD i Danska već imaju ugovor iz 1951. godine koji pokriva velik dio onoga što bi novi sporazum trebao uključivati.
Sporazum o obrani Grenlanda, potpisan 1951. godine, desetljećima je bio temelj američke vojne prisutnosti na najvećem svjetskom otoku. U jeku Hladnog rata, taj je dokument SAD-u dao široke ovlasti za uspostavu i upravljanje vojnim bazama, poput ključne zračne baze Thule (danas Pituffik Space Base), te slobodno kretanje trupa i opreme. Ugovor je Amerikancima, u suštini, dao sve što im je bilo potrebno za obranu sjevernoatlantskog područja.
Ključna stavka sporazuma, međutim, jest eksplicitno priznanje suvereniteta Kraljevine Danske nad Grenlandom. SAD ima jurisdikciju unutar dogovorenih obrambenih područja, ali ne i nad cijelim teritorijem. Upravo je ta točka postala središte novih napetosti. Kako je rekao Jim Townsend, bivši dužnosnik Pentagona za Europu i NATO:
- Puno toga je staro vino u novoj boci. Mi u svim našim bazama diljem svijeta pregovaramo o suverenitetu. To nije nešto što bismo u slučaju Grenlanda dobivali na neki poseban ili jedinstven način - rekao Townsend za Politico.
Slično razmišlja i Iris Ferguson, koja je u Bidenovoj administraciji bila zadužena za Arktik, ističući kako postojeći sporazum daje "ogromnu fleksibilnost Sjedinjenim Državama da identificiraju sigurnosne interese koje smatraju potrebnima i da imaju zeleno svjetlo za njihovu provedbu".
Pravni status američkih trupa u svemirskoj bazi Pituffik na sjeverozapadnoj obali otoka već je utvrđen drugim ugovorom, NATO-ovim sporazumom o statusu snaga iz 1955. godine. Taj pakt omogućuje američkim snagama slobodan prolaz na Grenland i s njega, iako pravno ne čini zemlju američkim teritorijem.
Od kasnih 1980-ih američka je prisutnost u toj bazi svedena na minimum. Ondje se nalazi oko stotinu vojnika, čija je zadaća sustav ranog upozoravanja i proturaketna obrana.
Što se krije iza "novog okvira"?
Iako detalji dogovora postignutog s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom nisu u potpunosti objavljeni, izvješća sugeriraju da Trumpova administracija traži značajnu promjenu statusa. Umjesto pukog "pristupa", SAD navodno teži uspostavi takozvanih "suverenih baznih područja", po uzoru na britanske baze na Cipru. To bi značilo da bi teritorij na kojem se nalaze američke baze postao suvereni američki teritorij.
Osim toga, Trump je javno govorio o potrebi integracije Grenlanda u novi proturaketni obrambeni sustav "Golden Dome" i osiguravanju pristupa golemim nalazištima rijetkih zemnih metala kako bi se spriječio utjecaj Kine i Rusije. Prije postizanja okvira dogovora, Bijela kuća je čak prijetila uvođenjem carina od deset posto na proizvode iz Danske i nekoliko drugih europskih zemalja, od čega se odustalo nakon sastanka u Davosu.
Suverenitet kao crvena linija
Danska i Grenland jasno su poručili da su otvoreni za razgovore o jačanju sigurnosne suradnje, ali da suverenitet nije na prodaju. Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je kako se može pregovarati o svemu - "sigurnosti, ulaganjima, gospodarstvu", ali ne i o suverenitetu.
- Samo Danska i Grenland mogu donositi odluke o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda - poručila je Frederiksen.
Njezin ministar vanjskih poslova, Lars Løkke Rasmussen, također je istaknuo da postojeći sporazum već omogućuje Amerikancima da zatraže pojačanje svoje prisutnosti te da bi Kopenhagen "konstruktivno ispitao" svaki takav zahtjev.
Dodatnu razinu složenosti predstavlja i činjenica da, prema Zakonu o samoupravi iz 2009. godine, bilo kakav prijenos suvereniteta zahtijeva pristanak naroda Grenlanda putem referenduma. Ankete pokazuju da se preko 80 posto stanovnika protivi ideji da postanu dio SAD-a. Bjorn Soder, član švedskog parlamentarnog odbora za obranu, izrazio je frustraciju mnogih europskih saveznika:
- Sjedinjene Države čine ogromnu pogrešku pokretanjem ove teme o Grenlandu. Mi smo u našoj regiji vrlo proamerički nastrojeni, a ono što se sada događa jest da glasovi koji inače govore vrlo pohvalno o Americi sada mijenjaju stajalište.
Čini se da je Trumpova strategija maksimalističkog pritiska rezultirala dogovorom koji mu omogućuje da proglasi pobjedu, dok Danska istovremeno tvrdi da nije odstupila od svojih temeljnih načela. U konačnici, novi "okvir" mogao bi se svesti na reafirmaciju postojećih obveza uz povećana danska ulaganja u obranu Arktika, što je ionako bio jedan od ključnih američkih zahtjeva. Time bi se status quo, definiran prije više od sedam desetljeća, samo retorički prepakirao za novo doba.
