Bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić već je napusti Remetinec i sa svojim odvjetnicima na slobodi pripremat će obrane u predmetima Agrokor i Nexus.
Podsjećamo, po povratku iz Engleske gazda je imao 118.000 funti, no da bi izašao iz zatvora trebalo mu je još 6,5 milijuna kuna. Obitelj i prijatelji uskočili su koliko je tko mogao, a kako neslužbeno doznajemo uskočili su i ljudi koje je na neki način zadužio i sam ponudili pomoć. I to ne verbalnu već u kešu i to u iznosima od nekoliko desetaka tisuća eura. Bilo ih je iz Slavonije pa i iz Bosne i Hercegovine.
Porijeklo novca koji je uplaćen za jamčevinu sud ne zanima, ali bi se time mogle pozabaviti neke druge institucije. Primjerice, poreznici.
Podsjećamo, Britanci su Ivicu Todorića prije 13 dana, nakon godine dana boravka u Londonu, izručili Hrvatskoj te su ga iste večeri dovezli u zagrebački zatvor jer mu je sudac istrage odredio istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. Kako su svi svjedoci osim jednog koji je nedostupan, ispitani, tužiteljstvo je istražnom sucu predložilo da ga u istražni zatvor pošalje zbog opasnosti od bijega.
Institut jamčevine je bio iznimno kritiziran pogotovo u velikim korupcijskim slučajevima gdje su optuženi poput Ive Sanadera bez previše problema uspijevali založiti vrijedne nekretnine. Posebno je kritizirana činjenica da bi odvjetnici pokrivali, barem u nekom dijelu, jamčevine svojim klijentima.
Ivo Sanader je svojevremeno imao najveću jamčevinu i to u iznosu od 12,4 milijuna kuna. Ponudio je zalog dviju nekretnina, a posebno upada u oko da je jedna bila kuća njegovog odvjetnika Gorana Suića na Srebrnjaku. Isprva je takva jamčevina odbijena jer vlasnička dokumentacija nije bila potpuno riješena. "Što se tiče kuće u Kozarčevoj ulici, vijeće se rukovodilo činjenicom da ne postoji dovoljna garancija da bi se jamčevinom, odnosno hipotekom na dijelu kuće koja je u suvlasništvu Mirjane Sanader, polučila potrebna svrha, odnosno osiguranje jamstva. Naime, obrana je predložila da se ta jedna trećina upiše na dvoetažnom stanu koji je u sklopu zgrade u Kozarčevoj, no radi se o zgradi koja nije etažirana, ta zgrada nema posebne dijelove, odnosno stanove, te je samim tim, po stavu vijeća, upitna komercijalna vrijednost dijela kojim se jamči. To više što je na toj zgradi otprije stavljena blokada na preostale dvije trećine, kao garancija za oduzimanje eventualne imovinske koristi od Ive Sanadera. Što se tiče kuće Gorana Suića na Srebrnjaku, iz zemljišno-knjižnog izvatka proizlazi da je stavljena negativna zabilježba jer nije položena ni građevinska ni uporabna dozvola. Stoga je za sudsko vijeće upitna vrijednost te kuće i kasnija moguća naplata jamstva", kazao je u listopadu 2015. godine glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić.
Već ranije su bile nuđene nekretnine bivšeg predsjednika Sabora Luke Bebića, omiljenog Sanaderov arhitekta Jerka Rošina i Sanaderovog glavnog operativca u pokušaju puča Maria Zubovića. Sve to je bilo odbijeno pa se činilo da bi u spas mogao priskočiti Sanaderov brat Vlado koji pod imenom Flavio Sanader živi u Švicarskoj.
Na kraju je za jamčevinu, prema pisanju Hine, predsjednik Sabora Bebić “dao” svoju kuću u Komarni na jugu Hrvatske, Zubović svoj stan u Zagrebu, Rošin stan u Splitu, a Mirjana Sanader založno pravo na neblokirani dio, odnosno trećinu kuće u Kozarčevoj ulici u Zagrebu. Uz njih su još dvije osobe, među kojima i bivši nogometaš Dinama Tomo Šokota, prikupili ukupno 300 tisuća eura u gotovini.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uplatio je 15 milijuna kuna za jamčevinu u aferi Agram, točnije, njegov odvjetnik Marijan Hanžeković podigao je kratkoročni kredit na taj iznos i za njega uplatio jamčevinu. Ovdje se vidi ogromni problem zbog potencijalnog sukoba interesa jer se može postaviti racionalno pitanje kako će odvjetnik zastupati klijenta ako mu je i u financijskom interesu obraniti njegove postupke pred zakonom. Osim toga, Bandić i dalje upravlja najvećim lokalnim proračunom u državi. Jedan dodatni kontekst daje portal Index u tekstu s početka prosinca prošle godine. Zagrebački gradonačelnik je 19. rujna 2014. osobno potpisivao odluku o odabiru odvjetničkog društva Hanžeković i partneri za Zagrebački holding, Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo, Vodoopskrbu i odvodnju i Gradsku plinaru Zagreb-Opskrba. Sam ugovor o sklapanju pravnih usluga je umjesto njega potpisala Sandra Švaljek - 20. listopada, jer je gradonačelnik bio uhićen u velikoj akciji policije i Uskoka zbog sumnje na korupciju.
Mjesec dana kasnije odvjetničko društvo Hanžeković platilo je jamstvo od 15 milijuna kuna čime je Bandić pušten na slobodu. "Time je dužnosnik nedvojbeno ostvario korist da se u tijeku daljnjeg kaznenog postupka brani sa slobode. To pravo nema svoj tržišni, novčani ekvivalent, niti se može procijeniti njegova novčana vrijednost, već dano jamstvo predstavlja svojevrsnu životnu uslugu koja nedvojbeno može kod onoga za koga je dana stvoriti odnos zavisnosti i osjećaja obaveze prema uplatitelju jamstva. Uplatom jamstva od strane odvjetničkog društva Hanžeković i partneri za dužnosnika Milana Bandića, dužnosnik i navedeno odvjetničko društvo postali su interesno povezane osobe", stoji u odluci Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa o pokretanju istrage od 29. studenog prošle godine.
Na čelu Povjerenstva bila je Dalija Orešković koja je u međuvremenu smijenjena, točnije istekao joj je mandata, i pitanje je što će se dalje događati s tom istragom koja još nije gotova.
Zdravko Mamić još jedan u nizu domaćih bogataša kojem je odrezana visoka jamčevina. Podsjećamo, Mamiću je imovina bila blokirana pa je jednu od rekordnih jamčevina skupio tako što je uz 6,37 milijuna kuna kao jamstvo da će se držati mjera opreza sudu ponudio nekretninu Alfonsine Vlahović u Samoboru vrijedne 7,63 milijuna kuna, te uplati 6,37 milijuna kuna u gotovini.
Sud je to i prihvatio pa se Mamić mogao braniti sa slobode, a kasnije je ta jamčevina vraćena i Zdravko je mogao nesmetano nastaviti živjeti.
Među donatorima onih 6,37 milijuna kuna gotovina za jamčevinu našao se i Davor Šuker. Službeno je taj novac posuđen Mariju Mamiću, koji je onda proslijeđen na posebni račun suda. Međutim, Šuker je Mariju posudio ukupno 12 milijuna kuna jer se i Zdravkov sin našao u zatvoru. Kasnije će se šef Hrvatskog nogometnog saveza naći u nezahvalnoj poziciji jer mu je porezna inspekcija, prema pisanju Jutarnjeg lista, odrezala šest milijuna kuna poreza i prireza zbog tog novca posuđenog Mariju Mamiću.
Kontroverzni zadarski poduzetnik Reno Sinovčić je početkom 2015. godine govorio da će uspjeti skupiti desetak milijuna kuna gotovine kao jamčevinu, ali se ispostavilo da to i nije tako jednostavno pa mu je to zamijenjeno za nekretnine rodbine i prijatelja vrijedne oko 20 milijuna kuna.
Varaždinski poduzetnik Davor Patafta svojevremeno je založio mjenicu vrijednu deset milijuna kuna te još dodatna dva milijuna kuna gotovine, vjerojatno iz vlastitih izvora.
