Idući predsjednički izbori, ako je vjerovati političkim kuloarima koji ovih dana intenzivno o tome bruje, trebali bi biti jedni od najneizvjesnijih u povijesti države. Istina je da su oni tek za dvije i pol godine, ali neki kandidati navodno su se već počeli spremati za tu utrku. U krugu bivšeg šefa SDP-a i bivšeg predsjednika vlade Zorana Milanovića kažu da su posve sigurni da će on biti jedan od kandidata. Naime, on je, objašnjavaju, u suštini pravi "homo politicus" i teško mu pada trenutačno izbivanje iz politike.
A veliki povratak omogućili bi mu upravo predsjednički izbori. Što se tiče drugog kandidata o kojem se intenzivno špekulira, a riječ je o predsjedniku Mosta Boži Petrovu, njegova kanidatura ne bi trebala nikoga iznenaditi. Petrovu mandat predsjednika Hrvatskog sabora ističe za manje od dvije godine što je izvrstan tajming za početak kampanje za predsjedničke izbore.
Naravno, sve će ovisiti i o rejtingu Mosta, ali čini se da mostovci ništa ne prepuštaju slučaju. Imaju savršeno razvijenu strategiju kako dugoročno opstati na hrvatskoj političkoj sceni kao treća, ako ne i kao druga najsnažnija stranka. Kao trećeg kandidata za predsjednika spominje se ime bivšeg šefa HDZ-a i bivšeg prvog potpredsjednika vlade Tomislava Karamarka.
O Karamarkovoj kandidaturi za predsjednika države špekuliralo se i dok je vodio HDZ, prije parlamentarnih izbora 2015. godine, pa su tad u javnost puštane informacije kako bi on radije bio predsjednik nego premijer. No kao predsjednik stranke nije mogao izbjeći premijersku funkciju pa je predsjedničke ambicije ostavio po strani, za neka druga vremena. Tako je barem 2014. i 2015. govorio jedan krug HDZ-ovaca, uključujući čak i one bliske njemu, no sam Karamarko nikad se o tome nije direktno izjašnjavao.
Danas, nakon što je stranku preuzeo Andrej Plenković, možda o kandidaturi za predsjedničke izbore i razmišlja, ali sugovornici s kojima smo razgovarali, a koji čine dio njegova bliskog kruga, kažu da je o tome predaleko špekulirati. Navodno je o predsjedničkim ambicijama, dan nakon što je dao ostavku na mjesto šefa HDZ-a, pričao s bivšim šefom centra SOA-e u Zadru Tonijem Matasom, njegovim kandidatom za šefa SOA-e.
Matas je tad Karamarku govorio da bi se mogao početi pripremati za kandidaturu predsjednika države. Karamarkov veliki povratak vječna je tema u HDZ-u otkako je dao ostavku na mjesto šefa stranke, posebno među članovima koji su bliži desnoj struji, koja se sve više i više profilira (čak toliko dobro da na lokalnim izborima u Zagrebu ugrožava HDZ-ova kandidata Dragu Prgometa), ali i bliskom krugu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.
Karamarkova politika definitvno se podudara s onom Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića, a dijametralno je suprotna od Plenkovićeve. Stoga ne čudi da dobar dio HDZ-ovaca ističe njegovu povezanost s njima, a govori se čak i o njegovoj direktnoj podršci Esih na lokalnim izborima. Esih i Hasanbegović, činjenica je, zalažu se za potpuno istu političku agendu kakvu je vodio Karamarko, otkrivanje komunističkih zločina, lustraciju, i o njima se govori kao o jedinim pravim nasljednicima provođenja te iste politike koja pod Plenkovićem ne može i neće nikad zaživjeti.
Zato informacija o mogućoj direktnoj podršci Esih nikoga ne iznenađuje, makar u Karamarkovu krugu kažu da to nije istina. Naime, Express je razgovarao s dvoje sugovornika iznimno bliskih Karamarku koji su pristali otkriti njegove stvarne ambicije. I to vrlo otvoreno. Spremno odbacuju i informacije da se sastaju u Karamarkovu kvartu.
"Tomo je s Hasanbegovićem dugogodišnji prijatelj i politički su bliski. Tu se nema što kriti. Poznaju se godinama i čuju se te se sastaju kad god stignu. Ali Karamarko ne stoji iza kampanje Brune Esih. Njega trenutačno ne zanimaju ni lokalni izbori ni stranačka politika", kaže nam sugovornik blizak Karamarku. Na pitanje čime se onda bavi s obzirom na to da je u Sheratonu i dalje redovito viđen na sastancima odgovaraju – osnivanjem Instituta za javnu politiku.
"Gledajte, institut će se prvenstveno baviti gospodarskim smjernicama oporavka države, posebno zaustavljanjem uvoza. Naime, ako ne obuzdamo uvoz i ne počnemo proizvoditi, nema nade za oporavak. I tu mislim prvenstveno na hranu, da se proba spasiti hrvatsko selo. Eto, to je primarni cilj Tomislava Karamarka. Što se tiče samog instituta, on će okupljati razne stručnjake bez obzira na politička uvjerenja. Treba raditi i na demografskoj obnovi, smanjiti iseljavanje...", kaže nam naš sugovornik.
On na pitanje je li o tome razmišljao na takav način dok je bio potpredsjednik vlade odgovara da u tom momentu nije, jer nije bilo vremena i ne na takav način, ali dodaje kako je HDZ-ov gospodarski program rađen zajedno s IFO institutom na tom tragu. No da Karamarko sa svojim timom i uspije naći formulu koja bi Hrvatsku gospodarski potpuno oporavila, tu formulu mora provesti Vlada.
A u Vladi trenutačno sjedi premijer Plenković i njegov tim te je teško zamisliti da bi oni mogli uzeti u obzir Karamarkove dobronamjerne savjete. Isto tako, teško je povjerovati da bi Karamarko tu stao, odnosno da ne bi učinio sve kako bi njegova rješenja za spas države ostala samo na papiru. Pogotovo jer je jasno da nije odustao od politike, politika u njemu jednako strastveno živi kao i dok je vodio stranku. Ipak, trenutačno se povukao i tako će biti još neko vrijeme.
Kad se ne bavi Institutom, uživa u obiteljskim obvezama, piše, čita... Mir mu, kaže nam naš sugovornik, naruše tek tu i tamo razne špekulacije koje čuje, a jedna od njih je da njegova politička budućnost ovisi o rezultatu Brune Esih u Zagrebu. "Ponavljam, on ne stoji iza Esih, a tvrdnja da će rezultat Brune Esih odrediti njegovu budućnost je smiješna", kaže nam naš sugovornik blizak bivšem šefu HDZ-a. No ne bi se s time svi složili.
Kako je Expressu objašnjeno, ako Esih ostvari dobar rezultat u Zagrebu, bude puno bolja od Prgometa, desnica u HDZ-u jača, a time se otvara prostor Karamarku. Ipak, za desnu struju u HDZ-u priča se da je netolerantna, da se često znaju svi međusobno posvađati pa ne bi čudilo ni kad bi ambicije Esih, Hasanbegovića ili nekog trećeg s desnice porasle do te mjere da i oni odluče krenuti u utrku za predsjednika kad i Karamarko, a to bi na kraju moglo dovesti do općeg raspada na desnici.
A o tome se već počelo govoriti. Naime, govori nam sugovornik blizak sadašnjem vrhu stranke, svima je u stranci jasno da Esih i Hasanbegović ne očekuju njezinu pobjedu u Zagrebu. Zapravo, nastavlja, oni znaju da Esih neće pobijediti, ali će zato s dva, tri dobivena mjesta u Skupštini grada moći ucjenivati HDZ. A apetiti će, prognoziraju, samo rasti.
"Ako bi Esih dobila dobar broj glasova i više od Drage Prgometa, HDZ-ova kandidata, u krugu bliskom vrhu HDZ-a vjeruju da bi se mogla kandidirati i za predsjednicu države. Tko god je osmislio Esih, išao je formulom uspjeha Kolinde Grabar Kitarović. Mlada, lijepa, zgodna političarka koja ulijeva povjerenje i bori se za Hrvatsku. Vidjet ćemo hoće li to opet proći i kako bi njih dvije, da se Esih odluči za kandidaturu na predsjedničkim izborima, na kraju prošle. Pa predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović dala je Esih jednu od prvih šansi da se profilira", kaže nam naš sugovornik.
S Esih ili bez nje, izgleda da rasnih kandidata za predsjednika države neće nedostajati. Milanović, Karamarko i Petrov već sami po sebi garantiraju jednu žustru i zanimljivu kampanju. Čiji trenutačni ishod zaista nitko ne može predvidjeti.
