Švedska je poznata diljem svijeta kao zemlja u kojoj je ugodno živjeti. Zemlja je to IKEA-e i skandinavskog pristupa životu u kojem, većinom žive sretni i zadovoljni ljudi. No isto tako Švedska je zemlja koja je početkom ove godine zabilježila pet eksplozivnih napada. Inače sigurna zemlja, posljednjih godina svoje je stanovnike, nažalost, navikla na sve veći broj kriminalna, zločina i pobuna. Njezini stanovnici tako smatraju kako je pitanje "zakona i reda" najvažnije državno pitanje, posebno uoči parlamentarnih izbora koji će biti krajem godine.
No i sama rasprava o ovom problemu, povećanoj nesigurnosti i nasilju, u zemlji je tabu tema. U zemlji u kojoj je ipak opažen pad nasilja, posebno kada je riječ o ubojstvima povezanim s alkoholom i spontanim nasiljem. No ukupan pad ubojstava je ipak manji nego u susjednim zemljama.
Pucnjava u zemlji postala je toliko uobičajena da više i ne završava na naslovnicama raznih medija, osim ako nije posebno spektakularna i ako nema puno žrtvi. Ubrzo ih zamjenjuju visjeti o sportskim događajima i poznatima, jer su čitatelji postali neosjetljivi na takve vijesti. Ubojstva povezana s bandama, koje su većinom vezane uz imigrante, je u porastu. Porasle su od 4 posto iz 1990. godine do 40 posto, zabilježeno prošle godine.
I tako je Švedska od zemlje s malom stopom nasilja postala zemlja s nasiljem koji je podosta veći od prosjeka zapadno europskih zemalja, Brzo rastući fenomeni su pobune, napadi, paljenje automobila i slični oblici 'uličnog nasilja'. Godinama ranije, napadi na policiju, bombe i pobune bile su jako rijetki događaji, dok je dana izvještavanje o takvim oblicima nasilja postalo dio svakodnevnog života.
Da je situacija nešto drugačija primijetili su i njihovi susjedi Norvežani koji često upotrebljavaju frazu 'švedske prilike' kako bi opisali kriminal i društveni nemir. I Danci dijele slično mišljenje, što je posebno postalo jasno kada je bivši predsjednik NATO-a i danski premijer Anders Fogh Rasmussen rekao u jednom intervju za švedsku televiziju: "Često upotrebljavam primjer Švedske za pokušaj odvraćanja od nasilja".
Upravo zato švedska je vlada pokrenula međunarodnu kampanju za poboljšanje "javne slike o Švedskoj". Poruku kako imaju problema s nasiljem, ali negiraju zone u koje nije moguće ući, imao je i premijer Stefan Löfven za vrijeme svog posjeta Bijeloj kući, a istu je poruku ponovio i ministar obrazovanja Gustav Fridolin prošlog tjedna u Mađarskoj.
No stvarnost je drugačija od onoga kakvom ju predstavljaju političari. Kako piše Politico, šefovi i voditelji sindikata hitne pomoći kažu kako postoje dijelovi grada u koje hitna pomoć ne ulazi, posebno ne bez policijske pratnje. Iako nisu skloni grandioznim prikazima nacionalnog ponosa, njihov "Švedski model" vitalan je dio imidža države.
Tema nasilja i njegovog smanjivanja je osjetljiva tema posebno zato što je i vezana s nemogućnošću zemlja da uključi imigrante u strukturu društva. Kada vladajući i opozicija pričaju o zemlji kao o "humanitarnoj supersili" prisjećajući se kako su prihvatili imigrante više od ostalih europskim zemalja, to i je točno.
No čini se kako su počeli i iskrivljavati podatke. Tako je prošlog mjesec ministrica Ylva Johansson u izjavi za BBC rekla kako se broj silovanje i slučajeva seksualnog uznemiravanja smanjio i kako "konstantno opada". No pokazalo se kako to baš i nije točno, čak štoviše potpuno je pogrešno. Pogrešku je priznala i sama te se poslije i za nju ispričala.
Slično je učinio i bivši premijer Carl Bildt koji je njihovu imigrantsku politiku opisao kao priču o uspjehu, no nije se doticao teme nasilnih zločina. Nakon čestih napada na židovske institucije krajem prošle godine, uključujući i napade bombom na sinagogu u Gothenburgu, Bildt je naglašavao kako anti semitizam nije problem u Švedskoj.
"Povijesno gledano u Švedskoj su katolici smatrani opasnošću protiv koje se trebalo boriti kako bi ih se ograničilo", tvrdio je Bildt očigledno nesvjestan kako se zakoni koje je citirao primjenjuju i na Židove.
Relativiziranje problema anti semitizma pokazatelj je nervoze švedske elite koja koristi povijesne argumente kako bi reagirala na negativne vijesti o njihovoj zemlji. Još jedan primjer je i službena državna stranica s "činjenicama o migraciji, integraciji i kriminalu u Švedskoj". Jedna od "netočnih tvrdnji" je i ona kako "je Švedska nedavno doživjela svoj prvi islamistički napad".
Ovo j iznenađenje s obzirom kako je džihadist Rakhmat Akilov priznao krivnju za napad s kamionom u kojem je stradalo petero ljudi prošle godine u Stockholmu. Priznao je kako je to napravio u ime Islamske države. Akilov, koji je trenutačno na suđenju, ponosno je ponavljao kako podržava ISIS i kako je njegov motiv bio ubojstva Šveda. Održava i kontakte s međunarodnim džihadistima.
Isprika koju koristi Vlada kako bi opravdala negiranje ovih napada i povezanosti s Islamskom državom, je vezana uz to kako ni jedna grupa zapravo službeno nije preuzela odgovornost za napad.
No nekad je potrebno mišljenje neovisnog promatrača kako bi stvari stavio u posebnu perspektivu. To je učinio Bojan Pancevski u londonskom Sunday Times u svom članku o imigraciji i zločinima. Članak je izazvao veliki skandal u Švedskoj i bio je, kako su objasnili dužnosnici, dio razloga zašto su britanski i kanadski ministri izdali posebna upozorenja za svoje građane koji putuju u Švedsku.
"Prikazuju to kao da je nasilje izvan kontrole", rekao je šef policije u Malmu Stefan Sintéus.
To baš i nije daleko od istine s obzirom kako je policijska stanica u Malmu samo nekoliko dana ranije bila pogođena granatom, a početkom mjeseca policijski automobil uništen je u eksploziji.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
i dalje sam misljenja da onima koji bjeze od rata treba pomoci, medutim europa je u taj posao krenula vrlo nespremno. nije postojao nikakav mehanizam za filtriranje pa je u europu uslo i puno smeca. slijedeci problem je to sto ... prikaži još! su mehanizmi vracanja na polaziste previse komplicirani. to bi trebalo krajnje pojednostaviti: radis probleme odmah pedala, pretjeras - zatvor pa kada odgulis pedala. popis takovih sa slikicama da vise nigdje ne ude u eu
Zivim u Svedskoj od 2001. Istina je da je pucnjava sve vise to jest u Stockholmu Göteborg i Malmö. u vecini slucajeva radi se o obracunima razlicitih grupa. Recimo ovdje malo sjevernije gdje ja zivim. Grad od 100.000 stanovnika u ... prikaži još! mojih 17 godina ovdje svega je bilo JEDNo ubojstvo. A ta prica o no go zonama je obicna izmisljotina.
fake news..ne postoje no go zone ..svedska je među najsigurnijim zemljama svijeta