Zabrinjavajući rezultati petogodišnjeg istraživanja koje je provelo južnokorejsko Ministarstvo za ujedinjenje ukazuju na moguću dugoročnu zdravstvenu krizu povezanu sa sjevernokorejskim nuklearnim programom. Podaci objavljeni u Seulu otkrivaju da gotovo 30 posto prebjega koji potječu iz područja u blizini poligona za nuklearna testiranja Punggye-ri ima kromosomske mutacije, što izaziva ozbiljnu sumnju na izloženost radijaciji. Iako znanstvenici upozoravaju da veza nije konačno dokazana, ovi nalazi bacaju novo, mračno svjetlo na skrivene posljedice ambicija Pjongjanga, otvarajući bolna pitanja o sudbini stotina tisuća ljudi koji i dalje žive u sjeni nuklearnih pokusa.
Najnovija studija, peta po redu i provedena tijekom prošle godine, obuhvatila je 59 Sjevernokorejaca koji su nekoć živjeli u osam gradova i okruga provincije Sjeverni Hamgyong, u neposrednoj blizini poligona Punggye-ri. Svi sudionici istraživanja prebjegli su u Južnu Koreju nakon što je Sjeverna Koreja izvela svoj prvi nuklearni test devetog listopada 2006. godine. Rezultati su pokazali da je kod 26 osoba, odnosno gotovo 44 posto ispitanika u toj skupini, utvrđena abnormalnost kromosoma. Znanstvenici koji su provodili analize navode kako su takve genetske promjene konzistentne s onima koje nastaju kao posljedica izloženosti zračenju putem kontaminirane vode, zraka ili drugih izvora iz okoliša.
Zagonetni poligon Punggye-ri
Ovi nalazi nisu izoliran slučaj. Kada se promatraju kumulativni podaci prikupljeni tijekom pet godina testiranja, slika postaje još jasnija i zabrinjavajuća. Od ukupno 214 pregledanih prebjega iz navedenih regija, kod njih 64 pronađene su kromosomske mutacije koje se potencijalno mogu povezati s izloženošću radijaciji. To predstavlja udio od gotovo 30 posto, statistički značajan broj koji upućuje na sustavni problem. Istraživanja provedena u ranijim godinama također potvrđuju ovaj trend. Primjerice, tijekom 2024. godine, testiranja Korejskog instituta za radiološke i medicinske znanosti (KIRAMS) na 35 prebjega pokazala su da njih dvanaest, ili 34 posto, ima slične mutacije. U razdoblju od 2023. do 2025. godine testirano je ukupno 174 prebjega, a kod njih 44, što čini točno 25 posto, pronađene su moguće kromosomske promjene. Ova dosljednost u rezultatima kroz različite godine i na različitim uzorcima jača sumnju da je izvor problema vezan za specifičnu lokaciju - područje oko poligona Punggye-ri.
Unatoč alarmantnim brojkama, i Ministarstvo za ujedinjenje i znanstvena zajednica pozivaju na oprez. U službenom izvješću predanom Nacionalnoj skupštini, ministarstvo je naglasilo kako rezultati ne isključuju druge moguće uzroke kromosomskih abnormalnosti. Među alternativnim objašnjenjima navode se životne navike poput pušenja, izloženost medicinskom zračenju, primjerice putem CT uređaja, te drugi okolišni čimbenici poput izloženosti teškim metalima ili štetnim kemikalijama, što nije rijetkost u industrijaliziranim, ali slabo reguliranim područjima Sjeverne Koreje. Ključni problem u donošenju konačnog zaključka jest nemogućnost provođenja istraživanja na terenu. Bez uzoraka vode, tla i zraka izravno iz okolice Punggye-rija, znanstvenici ne mogu uspostaviti definitivnu uzročno-posljedičnu vezu. Suradnja sa sjevernokorejskim vlastima po ovom pitanju je, očekivano, nemoguća.
Testovi koji su provedeni temelje se na mjerenju razine kromosomskih aberacija, što je standardna metoda za procjenu akumulirane doze zračenja u tijelu. Znanstvenici su koristili dva specifična testa. Prvi, test stabilnih kromosomskih abnormalnosti, procjenjuje kumulativnu izloženost radijaciji tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Minimalna granica detekcije postavljena je na 0,25 greja (Gy), a kod značajnog broja ispitanika izmjerene su vrijednosti iznad tog praga. Drugi, test labilnih kromosomskih abnormalnosti, mjeri izloženost zračenju u posljednja tri do šest mjeseci. Zanimljivo, kod svih ispitanika rezultati ovog drugog testa bili su ispod granice detekcije. To sugerira da su prebjezi bili izloženi radijaciji u prošlosti, dok su živjeli u Sjevernoj Koreji, a ne nedavno. Mogući izvori kontaminacije su radionuklidi poput joda-131, cezija-137, stroncija-90 i plutonija-239, koji su se nakon podzemnih nuklearnih testova mogli osloboditi u okoliš. Važno je napomenuti da, unatoč genetskim promjenama, ni kod jednog od testiranih pojedinaca do sada nije dijagnosticiran rak koji se izravno povezuje s izlaganjem zračenju.
Ljudska cijena nuklearnog programa
Iza suhoparnih statistika kriju se potresne ljudske priče. Sjeverna Koreja je od 2006. godine izvela svih svojih šest nuklearnih testova na poligonu Punggye-ri, smještenom u planinskom okrugu Kilju. Prebjezi koji su uspjeli pobjeći iz te regije godinama su svjedočili o zastrašujućim zdravstvenim problemima i ekološkoj katastrofi. Mnogi spominju takozvanu "bolest duhova", misteriozno oboljenje koje je pogađalo stanovnike neobjašnjivim bolovima, umorom i naglim propadanjem. Danas mnogi od njih vjeruju da je ta "bolest" zapravo bila radijacijska bolest. Jedna prebjeglica, koja je živjela samo 27 kilometara od poligona, ispričala je tragičnu priču o gubitku svog jedinog djeteta zbog neobjašnjivog respiratornog stanja.
Svjedočanstva također govore o drastičnim promjenama u okolišu. Nakon šestog i najjačeg nuklearnog testa 2017. godine, stanovnici su prijavili da je oko 80 posto drveća na obližnjim planinama uginulo, a podzemni izvori pitke vode su presušili, ostavljajući sela bez osnovnog resursa. Pojavile su se i priče o bebama koje su se rađale s teškim zdravstvenim problemima i deformitetima. Službeni Pjongjang sve takve tvrdnje odbacuje kao neprijateljsku propagandu.
Ova istraživanja imaju i svoju političku pozadinu. Pod prethodnom južnokorejskom vladom predsjednika Yoon Suk Yeola, projekt testiranja prebjega bio je značajno smanjen, a rezultati su se držali podalje od očiju javnosti. Sadašnja administracija ponovno je pojačala napore, prepoznajući važnost prikupljanja podataka. Unatoč znanstvenim ogradama, jedan od dužnosnika Nacionalnog centra za hitnu medicinsku pomoć u slučaju zračenja, koji je provodio testiranja, izjavio je kako je "razumna sumnja" da su nuklearni testovi odgovorni za visoku stopu abnormalnosti te je naglasio potrebu za nastavkom projekta. Do danas se u Južnu Koreju preselilo oko 800 prebjega iz osam pogođenih gradova i okruga. Južnokorejska vlada planira nastaviti s testiranjem, a ovogodišnji cilj je regrutirati 50 novih sudionika te ponovno testirati deset povratnika kako bi se pratilo njihovo zdravstveno stanje. Svaki novi rezultat korak je bliže razumijevanju prave cijene sjevernokorejskog nuklearnog oružja, cijene koju, čini se, najviše plaćaju obični ljudi.
