Topli osmijesi i srdačno rukovanje obilježili su prvi sastanak Donalda Trumpa i Kima Jong-Una. Po prvi put su se susreli američki predsjednik i šef Sjeverne Koreje i time će ući u povijest. Međutim, Washington Post se s pravom pita hoće li i zaključci sastanka ući u povijest
Sjedinjene Države i međunarodna zajednica pokušali su nekoliko puta obuzdati Sjevernu Koreju. Tri američka predsjednika sudjelovali su u sporazumima u kojima je Sjeverna Koreja obećala zaustaviti nuklearnu aktivnost. Svakog puta su se njihova obećanja pokazala ispraznima, a Sjeverna Koreja nastavila je svoj stalni marš prema proizvodnji nuklearnih bojevih glava i raketama za isporuku preko Tihog oceana.
Trump i Kim odlučili su se na dramatično drugačiji pristup okrenuvši se izravnim pregovorima dvojice šefova. Međutim, sastanak u Singapuru je samo početak, prvi korak u tome što bi moglo biti dugotrajne i teške pregovore između dviju država.
Predsjednik računa na svoje osobne vještine kako bi uvjerio Kima da je napuštanje programa nuklearnog oružja Sjeverne Koreje u najboljem interesu njegove zemlje i svijeta.
Za to će trebati disciplina i predanost koja nije bila dio Trumpovog alata za vanjsku politiku.
Pogledajte galeriju.
Sastanci na vrhu su kombinacija simbolizma i konkretnih dogovora. Da je predsjednik najmoćnije države svijet letio na drugu stranu svijeta svijeta kako bi se susreo s nemilosrdnim diktatorom nuklearne naoružane nacije, jako puno govori sa simbolične strane. Kimov zaokret, nakon oštrih prijetnji uništenjem s početka Trumpovog mandata, sa svoje strane također govori jako puno.
"Imat ćemo sjajan odnos", rekao je Trump novinarima nakon prvog susreta.
Klasična Trumpovska izjava, ali ne smijemo zaboraviti da ovih dana Trump radi ono što najviše voli. Uživa u medijskoj pažnji.
Povijest bilježi tek nekoliko toliko značajnih susreta: konferencija na Jalti 1945. između Franklina Roosevelta, Winstona Churchilla i Staljina oblikovala je svijet poslije Drugog svjetskog rata; sastanak u Reykjaviku, 1986. između Ronalda Reagana i Mikhaila Gorbačova, koji se činilo da završava u neuspjehu, ali je konačno stvorio put za kasniji sporazum o uništenju nuklearnog oružja; osobnu diplomaciju Jimmyja Cartera dok je pregovarao o miru između Menachema Begina i Anwara Sadata u Camp Davidu 1978. godine; neugodnog susret između Johna Kennedyja i Nikite Hruščova u Beču 1961. godine koji je potresao mladog predsjednika i možda je ohrabrio sovjetskog čelnika za postavljanje raketa na Kubu.
Bilo da će Singapur biti zapamćen kao početak uspjeha ili početak još jednog neuspjeha sa Sjevernom Korejom nećemo znati još mjesecima, ako ne godinama. Mnogi su ljudi ukazali na moguću usporedbu s odlaskom Richarda Nixona 1972. u Kinu i njegovom susretu s kineskim čelnikom Mao Zedongom, koji je nakon dvadeset godina neprijateljskih odnosa doveo do zbližavanja dviju država.
No povjesničarka Margaret MacMillan, koji je zabilježili putovanje u svojoj knjizi „Nixon i Mao: Tjedan koji je promijenio svijet”, tvrdi je da je Nixonovo putovanje započelo sa daleko manje neizvjesnosti nego što okružuje sastanak Trump-Kim.
"Mnogo je temelja udareno prije nego što je stigao tamo, a ciljevi su bili skromniji", rekla je. Tom prilikom je započet put ka uspostavljanju diplomatskih odnosa, koji nisu dovršeni do završetka Nixonovog mandata. "Denuklearizaciju je mnogo, mnogo teže ostvariti od uspostave diplomatskih odnosa", dodala je.
Povjesničar Robert Dallek, ukazao je na paralele i razlike između posjeta Nixona iz 1972. i ovog tjedna, rekao je: "Nismo čak ni planirali tražiti od Kine da promijene vlast ili da se smanje aktivnosti na razvoju naoružanja bilo koje vrste."
Trumpova administracija ne traži promjenu režima u Sjevernoj Koreji; upravo suprotno, predsjednik i državni tajnik Mike Pompeo nastojali su uvjeriti Kima da to nije cilj tih razgovora. Rizici za Trumpa i Kima su značajni, iako je čelnik Sjeverne Koreje već dobio ono što njegovi prethodnici nisu imali, a to je sastanak s predsjednikom Sjedinjenih Država. Ali on želi i treba više.
Bill Richardson, koji je bio ambasador u Ujedinjenim narodima za vrijeme Clintonove administracije, izjavio je kako je sama činjenica da je do sastanka došlo bila pobjeda za Sjevernu Koreju "jer ilustrira snagu Kima kao svjetske figure i pomaže mu ali je dodao kako je Trumpova odluka o prihvaćanju sastanka "vrijedna rizika" - ako postoji sporazum.
Trump je mnogo puta rekao da je spreman odustati od pregovora sa Sjevernom Korejom ukoliko zaključi da Kim nije ozbiljan zbog denuclearizacije. Ali neuspjeh nije u interesu niti jednog čelnika. Trump bi želio pokazati kako može postići ono što su drugi predsjednici, osobito njegov neposredni prethodnik Barack Obama, propustili učiniti.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
američki novinari, uostalom kao i hrvatski, nikako ne mogu oprostiti trumpu što je pobijedio hillary, a čitava homoseksualna, queer i lbotomna zajednica je već slavila njenu pobjedu