Očekuje se da će se Iran oduprijeti prijedlogu SAD-a da svoje zalihe visoko obogaćenog urana prebaci u treću zemlju - poput Rusije. Američki pregovarači u Omanu o iranskom nuklearnom programu predložili su, naime, da Teheran preda svoje zalihe visoko obogaćenog urana trećoj zemlji poput Rusije, objavio je Guardian ne navodeći izvore informacija.
Prva faza američko-iranskih pregovora održana je u Omanu u subotu. Iransko izaslanstvo predstavljao je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, a američku stranu predstavljao je posebni izaslanik američkog predsjednika Steve Witkoff. Sastanak je trajao više od dva i pol sata, tijekom kojeg su strane razmijenile stajališta o iranskom nuklearnom programu i pitanju ukidanja sankcija Iranu.
Pregovori se događaju nakon što je Trump zaprijetio Teheranu da će morati pristati na izravne pregovore sa SAD-om za sklapanje novog nuklearnog sporazuma koji će biti "snažniji" od Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana iz 2015. ili će biti spreman suočiti se s vojnom akcijom velikih razmjera.
"Ako pregovori s Iranom propadnu, Iran će biti u velikoj opasnosti. "Iran ne može imati nuklearno oružje", rekao je Donald Trump. Prethodno je u intervjuu za NBC News zaprijetio Iranu "bombardiranjem bez presedana" ako SAD i Iran ne postignu nuklearni sporazum.
Tijekom prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa 2018. godine Sjedinjene Države povukle su se iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana, također poznatog kao iranski nuklearni sporazum. Sklopljen je između Irana i šest posredničkih zemalja (Rusija, SAD, Kina, Velika Britanija, Francuska i Njemačka) 2015. godine i predviđao je ukidanje sankcija Teheranu u zamjenu za njegovo ograničavanje nuklearnog programa. Kao odgovor, Iran je značajno povećao svoje tehnološke sposobnosti i zalihe visoko obogaćenog urana.
Teheran kaže da će, ako zalihe napuste Iran i SAD se povuče iz sporazuma, morati početi od nule u obogaćivanju urana do veće čistoće što bi bilo učinkovito kažnjavanje Irana za kršenje koje je počinio Washington.
Giorgia Meloni, talijanska premijerka, pristala je biti domaćin sljedećeg kruga pregovora u subotu u Rimu, u potezu koji se smatra političkim gestom Trumpa prema Italiji. Također služi marginalizaciji glavnih europskih sila u pregovorima s Iranom, pri čemu Oman nastavlja djelovati kao posrednik. U Rimu će tijekom uskršnjeg vikenda boraviti i potpredsjednik SAD-a JD Vance.
Tijekom početnih nuklearnih pregovora 2015., Italija je smatrala da je isključena iz procesa, s Francuskom, Njemačkom i UK-om - takozvanim "E3" - koji su predstavljali europske interese u razgovorima.
Mohamed Amersi, iz Instituta za istraživanje vanjske politike, rekao je: "Meloni je zanimljiv izbor jer se čini da je Meloni europska čelnica koja ima najbolju osobnu vezu s Trumpom, više od Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Ako Italija bude domaćin sastanka, postavlja se pitanje buduće uloge E3 u američko-iranskom dijalogu."
Iran pregovara pod prijetnjom ne samo daljnjih sankcija nego i potencijalnog vojnog napada SAD-a na njegove nuklearne lokacije.
S iranskom ekonomijom u padu, Teheran jedva čeka privući izravna ulaganja ukidanjem američkih sankcija. Već su započeli razgovori o mogućim opcijama osiguranja za tvrtke koje žele ulagati u Iran, u slučaju daljnjeg kvara u odnosima s SAD-om. Nakon povlačenja 2018. i nametanja sankcija stranim tvrtkama koje trguju s Iranom, EU nije mogao osmisliti održiv način zaštite poduzeća koja su željela ulagati u Iran.
Trump je do sada isključio druge aspekte američko-iranskog odnosa iz razgovora, kao što je Teheranovo "destabilizirajuće regionalno ponašanje", odluka koja je zbunila i Izrael i proturežimske jastrebove u Washingtonu. SAD bi mogao tražiti neki oblik iranskog jamstva da neće koristiti svoj utjecaj za miješanje u suverenitet drugih država. Iran, međutim, tvrdi da Izrael otima zemlju u Siriji, Libanonu i Palestini.
Iranski utjecaj u regiji oslabljen je padom sirijskog diktatora Bašara al-Asada, izraelskim napadima na Hamas u Gazi i Hezbollah u Libanonu te američkim napadima na Jemen. Iranska flota za izvoz nafte također se suočava sa sve većim pritiskom sankcija od strane američkog predsjednika.
