Iskreno, nisam imao problema s tim sporazumom, no imao sam problema sa svime što je, po običaju, jako loše ispregovarala Obamina administracija - rekao je u nedavnom obraćanju predsjednik Donald Trump.
Pariški klimatski sporazum ugovor je u sklopu UNFCCC (United Nations Framework Convention on Climate Change), ispregovaran je od strane 196 predstavnika i prihvaćen konsenzusom 2015. godine. Potpisnika je bilo 195, a iako nema strogo propisanih mehanizama jednakih za sve, svaka je zemlja definirala ciljeve i način na koji će ih postići kako bi se usporilo globalno zagrijavanje te radikalne klimatske promjene.
U lipnju 2017. Donald Trump najavio je povlačenje iz Pariškog sporazuma. Najraniji termin kada se može povući je studeni 2020. godine, malo prije kraja njegovog predsjedničkog mandata. Trump je radi najave o povlačenju kritiziran sa svih strana, posebno kod kuće gdje su neke savezne države obećale kako će se i bez Pariškog sporazuma nastaviti držati dogovorenih regula i kvota, a grad New York na čelu s gradonačelnikom Bill de Blasiom prije dva dana najavio je tužbe protiv pet najjačih naftnih kompanija - BP, Chevron, Conoco Phillips, Exxon Mobil i Royal Dutch Shell.
- Godinama su bili svjesni što će nam svima zajedno donijeti sagorjevanje fosilnih goriva, no odlučili su šutjeti i ne činiti ništa. Ovaj će grad nastaviti predvoditi zelenu revoluciju, a od tužbi očekujemo financijsku pomoć da nam se barem malo vrati sve ono što smo morali uložiti kako bi umanjili štetu - rekao je Bill de Blasio.
Pronaftaš Trump svojim postupcima ugrožava zaštitu okoliša, ali i američko investiranje u nove tehnologije, gdje će ih vrlo brzo 'prešišati' EU i Kina. Trump je izbore dobio upravo zahvaljujući biračima koji su se prepoznali u obećanjima kako će ponovno na noge dići posrnulu industriju ugljena, usprkos tome što se svijet okreće alternativama.
Svjetska banka je poručila da će od 2019. prekinuti sva sufinanciranja istraživanja za naftom i plinom, na što je do sada odlazilo dva posto ove financijske institucije. Od sljedeće godine će pak objavljivati godišnji indeks svih projekata kojima se smanjuju ispuštanja stakleničkih plinova, CO2 u prvom redu, za koje nudi novac, te će u svim narednim investicijama objavljivati i kakav utjecaj one imaju na daljnje zagađenje ili smanjenje zagađenja atmosfere. Što se ugljena tiče, francuski osiguravateljski div Axa objavio je da će prekinuti sva financiranja u bilo koju tvrtku koja je na ikoji način uključena u izgradnju termoelektrana na ugljen, te će iz tog sektora povući 2,9 milijardi dolara. Nadalje, 700 milijuna eura koje je do sada ova tvrtka imala u projektima proizvodnje nafte iz katranskih pijesaka, povući će iz tih projekata, napisao je Sergej Županić o odlukama donesenim na međunarodnom samitu "One Planet" u prosincu 2017. godine, gdje su SAD umjesto predsjednika, kao što je bio slučaj s većinom zemalja, zastupali službenici veleposlanstva.
- Mogu zamisliti da se vratimo, trebate znati da je meni jako stalo do okoliša - rekao je Trump koji globalno zatopljenje i klimatske promjene naziva 'prevarama koje su pogurali Kinezi'. No nije propustio naglasiti kako je onaj ugovor koji je potpisao Barack Obama jako nepošten prema SAD-u.
- Sporazum bi uništio našu industriju ugljena, a nametnuo nam je i velike penale u slučaju da iskorištavamo svoja bogatstva poput nafte, plina ili ugljena. Morali bi možda zatvoriti neke industrije kako bi se 2025. kvalificirali za dalje. Ja želim čistu vodu i čisti zrak, ali mi moramo ostati kompetitivni - rekao je Trump spomenuvši kako dobro radi njegova Agencija za zaštitu okoliša, kojoj je na čelu Scott Pruitt.
- Na čelu najvažnije državne agencije Trump je stavio čovjeka koji je ispao ravno iz džepa braće Koch i sličnih industrijalaca. Njegov posao nije guranje agende onih koji se bave fosilnim gorivima, a upravo to Pruitt radi - rekao je Michael Penn, klimatolog sa sveučilišta Penn State.
- S obzirom da je sporazum fleksibilan nema razloga da ga se tijekom vremena ne izmjeni, ali svakako ne prema krivim i štetnim sugestijama koje iznosi Trump - rekla je Sue Biniaz, nekadašnja savjetnica za klimu američkog State Departmenta. Čak 21 godina susreta i pregovora trebalo je kako bi se došlo do konsenzusa i potpisao dokument za kojeg znanstvena zajednica čvrsto vjeruje da je jedini valjani put za planet, kako bi na njemu mogle opstati neke buduće generacije. Zemlje poput Njemačke, Francuske i Italije odmah su odbacile ikakvu mogućnost ponovnog 'pregovaranja', a Francuska, čiji predsjednik Emmanuel Macron čvrsto vjeruje u Pariški sporazum pa čak i američkim znanstvenicima nudi poslove i financiranje od strane Francuske, se otvoreno narugala Trumpu i njegovim istomišljenicima.
- Venera je slične veličine kao Zemlja, malo bliže Suncu. Tamo je temperatura 200 celzijusa, a pritisak je dovoljno jak da zgnječi podmornicu. Prije 4.5 milijarde godina Venera je, kao i Zemlja, imala vodu sve dok se nije nepovratno ugrijala. To će se dogoditi i Zemlji, tijeko sljedećeg stoljeća uzavrijeti će tako da život više neće biti moguć, i moramo tražiti dom negdje drugdje. Svakome tko negira zagrijavanje osobno ću mu platiti put na Veneru da vidi kako je tamo - rekao je astrofizičar Steven Hawking.
