Top News
7860 prikaza

Propast: Do 2050. jedna milijarda klimatskih izbjeglica!

Klimatske promjene
Pixabay
Još nedavno čovječanstvo nije moglo ni zamisliti kako bi mogao izgledati smak svijeta, ali danas...

Tijekom godine koja je na izmaku svijet je doživio monsune po Aziji, poplave i klizanja tla po Africi, uragane po Karibima i ostatku Sjeverne Amerike, sve redom vanserijske siline i žrtava, navodi Lancet u jednom od posljednjih izvještaja. Za praktično sve te katastrofe prva adresa uzročnika su klimatske promjene.

I dok Lancet navodi stotine tisuća ljudi koji su pritom trpjeli štete, stradavali, a neki morali i seliti ili bježati kao klimatske izbjeglice, UN-ov dokument iz svibnja ove godine navodi projekciju po kojoj će diljem svijeta, ako se stvari s klimatskim promjenama nastave ovim tempom, biti čak jedna milijarda klimatskih izbjeglica. Danas je nemoguće i zamisliti kakav će ili kakav bi geopolitički kaos i ratove moglo izazvati takvo stanje, ako ne i urušavanje civilizacije.

Klimatske izbjeglice, Bangladeš | Author: Climate Vulnerable Forum/Flickr/CC BY 2.0 Climate Vulnerable Forum/Flickr/CC BY 2.0

EU je nedavno bila teško politički pogođena kad joj se na vratima našlo samo dva milijuna izbjeglica. 2014. pojavila su se prva tumačenja da je rat u Siriji bio dijelom potpomognut štetama od klimatskih promjena u toj zemlji. Točnije, zbog suša su se stotine tisuća nekoć poljoprivrednika stale slijevati u gradove, dio Sirijaca naglo je osiromašio i zemlja je na taj način bila sve manje stabilna na političke potrese.

O klimatskih promjenama u toj zemlji i društvenim posljedicama Večernji list je pisao u svojoj reportaži još u ljeto 2008., čak tri godine prije izbijanja rata. U međuvremenu je u tom ratu pobijeno nekoliko stotina tisuća ljudi, a sirijski rat usput je dodatno destabilizirao i Irak, u određenoj mjeri i Tursku, Libanon, Iran, Jordan, sve do EU preko izbjegličkog vala... Lancet je sada okupio niz izvještaja iz proteklih nekoliko mjeseci i obradio ih kako bi sabrao posljedice po zdravlje ljudi sljedećih desetljeća.

Konačni izvještaj kao glavni problem zašto vlade diljem svijeta ne čine niti izdaleka dovoljno kako bi zaustavile klimatske promjene, u prvom redu kroz ograničavanje zagađenja ugljičnim dioksidom. Teški razmjeri gladi stotina milijuna, milijardi ljudi, masovne epidemije vrlo opasnih bolesti, ratovi, nedostatak pitke vode, razorne oluje kakve je ove godine trpjela i Hrvatska, poplave, a onda i jezivi ratovi i pokolji tako izgleda budućnost svijeta klimatskih promjena na što se već godinama upozorava.

Požari u Portugalu 2017. PORTUGAL Top News Djeca tuže 47 država Europe zbog klimatskih promjena

Lancet u svojim zaključcima navodi da građani demokratskih zemalja na Zapadu pritom nisu nemoćni. Ističe slučaj kad je u SAD-u nedavno 21 tužitelj pokrenuo tužbu protiv vlade u Washingtonu koja nije prihvaćala smanjenje zagađenja s CO2 do 2100. na koncentracije niže od 350 ppm (čestica na milijun čestica).

Riječ je bila o posljedicama odbijanja ove zemlje da se ponaša u skladu s dogovorenim u Pariškom sporazumu, na klimatskoj konfereniji na kojoj je dogovoreno da se globalno zatopljenje zaustavi na 2°C, a ako ikako bude moguće i na 1,5°C zbog otočnih nacija u Pacifiku koje već poplavljuje rastuće more. Štete na poljoprivredi, industriji, prirodnim resursima, sve ne računajući ratove, procjenjuje se da su već ove godine iznosile 240 milijardi dolara samo u SAD-u.

Za cijeli svijet, što uključuje i klimatske zbjegove neviđene masovnosit, iznosi se broje u tisućama milijardi dolara. Što se Lancetovog izvještaja tiče, on je naveo i opasnost od zagađenja zraka sitnim česticama kao još jednu posljedicu izgaranja fosilnih goriva, u prvom redu ugljena i nafte. WHO tako danas navodi da čak 70 posto gradova diljem svijeta ima zagađenje zraka koje je gore od najviših dopuštenih limita.

Klimatske promjene | Author: obamawhitehouse.archives.gov obamawhitehouse.archives.gov

Nadalje, valovi vrućine već i prije ove godine, koja je na sjevernoj Zemljinoj polutki bila jeziva, od 2000. do 2016. bili su za 46 posto češći nego u 20. stoljeću. Pritom je 125 milijuna ljudi starijih od 65 godina bilo u teškom zdravstvenom, pa i životnom riziku. Još se sjećamo 30.000 pomrlih uslijed vala vrućine u Europi iz 2003., najgorem najmanje još od 1540. godine.

A takve situacije pogoduju širenju tropskih bolesti tamo gdje ih nikad nije bilo zbog širenja komaraca. Tigrasti komarac već nekoliko godina udomaćio se po skoro cijeloj Europi, a ništa ne upućuje na to da neće biti i sve gore.

  • karlo 22:51 02.Studeni 2017.

    Najveća muka učenja je spoznati razliku između dobra i zla i najteže je harmonizirati potrebe i mogućnosti. Priroda to ne može,a ljudski mozak neće.

  • Avatar Luna Lipa
    Sarkazam. 20:08 01.Studeni 2017.

    Hvala Trumpovi, niste trebali.