Tijekom godine koja je na izmaku svijet je doživio monsune po Aziji, poplave i klizanja tla po Africi, uragane po Karibima i ostatku Sjeverne Amerike, sve redom vanserijske siline i žrtava, navodi Lancet u jednom od posljednjih izvještaja. Za praktično sve te katastrofe prva adresa uzročnika su klimatske promjene.
I dok Lancet navodi stotine tisuća ljudi koji su pritom trpjeli štete, stradavali, a neki morali i seliti ili bježati kao klimatske izbjeglice, UN-ov dokument iz svibnja ove godine navodi projekciju po kojoj će diljem svijeta, ako se stvari s klimatskim promjenama nastave ovim tempom, biti čak jedna milijarda klimatskih izbjeglica. Danas je nemoguće i zamisliti kakav će ili kakav bi geopolitički kaos i ratove moglo izazvati takvo stanje, ako ne i urušavanje civilizacije.
EU je nedavno bila teško politički pogođena kad joj se na vratima našlo samo dva milijuna izbjeglica. 2014. pojavila su se prva tumačenja da je rat u Siriji bio dijelom potpomognut štetama od klimatskih promjena u toj zemlji. Točnije, zbog suša su se stotine tisuća nekoć poljoprivrednika stale slijevati u gradove, dio Sirijaca naglo je osiromašio i zemlja je na taj način bila sve manje stabilna na političke potrese.
O klimatskih promjenama u toj zemlji i društvenim posljedicama Večernji list je pisao u svojoj reportaži još u ljeto 2008., čak tri godine prije izbijanja rata. U međuvremenu je u tom ratu pobijeno nekoliko stotina tisuća ljudi, a sirijski rat usput je dodatno destabilizirao i Irak, u određenoj mjeri i Tursku, Libanon, Iran, Jordan, sve do EU preko izbjegličkog vala... Lancet je sada okupio niz izvještaja iz proteklih nekoliko mjeseci i obradio ih kako bi sabrao posljedice po zdravlje ljudi sljedećih desetljeća.
Konačni izvještaj kao glavni problem zašto vlade diljem svijeta ne čine niti izdaleka dovoljno kako bi zaustavile klimatske promjene, u prvom redu kroz ograničavanje zagađenja ugljičnim dioksidom. Teški razmjeri gladi stotina milijuna, milijardi ljudi, masovne epidemije vrlo opasnih bolesti, ratovi, nedostatak pitke vode, razorne oluje kakve je ove godine trpjela i Hrvatska, poplave, a onda i jezivi ratovi i pokolji tako izgleda budućnost svijeta klimatskih promjena na što se već godinama upozorava.
Lancet u svojim zaključcima navodi da građani demokratskih zemalja na Zapadu pritom nisu nemoćni. Ističe slučaj kad je u SAD-u nedavno 21 tužitelj pokrenuo tužbu protiv vlade u Washingtonu koja nije prihvaćala smanjenje zagađenja s CO2 do 2100. na koncentracije niže od 350 ppm (čestica na milijun čestica).
Riječ je bila o posljedicama odbijanja ove zemlje da se ponaša u skladu s dogovorenim u Pariškom sporazumu, na klimatskoj konfereniji na kojoj je dogovoreno da se globalno zatopljenje zaustavi na 2°C, a ako ikako bude moguće i na 1,5°C zbog otočnih nacija u Pacifiku koje već poplavljuje rastuće more. Štete na poljoprivredi, industriji, prirodnim resursima, sve ne računajući ratove, procjenjuje se da su već ove godine iznosile 240 milijardi dolara samo u SAD-u.
Za cijeli svijet, što uključuje i klimatske zbjegove neviđene masovnosit, iznosi se broje u tisućama milijardi dolara. Što se Lancetovog izvještaja tiče, on je naveo i opasnost od zagađenja zraka sitnim česticama kao još jednu posljedicu izgaranja fosilnih goriva, u prvom redu ugljena i nafte. WHO tako danas navodi da čak 70 posto gradova diljem svijeta ima zagađenje zraka koje je gore od najviših dopuštenih limita.
Nadalje, valovi vrućine već i prije ove godine, koja je na sjevernoj Zemljinoj polutki bila jeziva, od 2000. do 2016. bili su za 46 posto češći nego u 20. stoljeću. Pritom je 125 milijuna ljudi starijih od 65 godina bilo u teškom zdravstvenom, pa i životnom riziku. Još se sjećamo 30.000 pomrlih uslijed vala vrućine u Europi iz 2003., najgorem najmanje još od 1540. godine.
A takve situacije pogoduju širenju tropskih bolesti tamo gdje ih nikad nije bilo zbog širenja komaraca. Tigrasti komarac već nekoliko godina udomaćio se po skoro cijeloj Europi, a ništa ne upućuje na to da neće biti i sve gore.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Najveća muka učenja je spoznati razliku između dobra i zla i najteže je harmonizirati potrebe i mogućnosti. Priroda to ne može,a ljudski mozak neće.
Hvala Trumpovi, niste trebali.