Nju danas zovu "turskom željeznom lady". Meral Aksener prije nekoliko tjedana drznula se učiniti ono što se u Turskoj u strahu od zatvaranja i batinanja usuđuje sve manje ljudi – otvoreno se sprdala s Recepom Tayyipom Erdoganom. Stajala je pored kipa Mustafa Kemala Atatürka, osnivača moderne turske republike, u crnomorskom obalnom gradu Giresunu.
Okupljeni poljoprivrednici stajali su na trgu na kojem je bio veliki transparent: "Spasi nas željezna lady", a ona je govorila o milijunima eura za koje je tvrdila da su se njima nezakonito obogatili Erdoganovi ljudi otkako su se dočepali vlasti. Sve što predsjednik dotakne, raspadne se u prah, govorila je. Svojedobno je Bašara al Asada oslovljavao s "brate Asade". "Nadam se da mene nikada neće nazvati 'brate Meral'", izazvala je tada eksploziju smijeha.
61-godišnju Aksener njeni poklonici nazivaju Asena, što znači "Vučica", i smatraju je jedinom koja je u stanju adekvatno se suprotstaviti na prijevremenim općim izborima koje je Erdogan prošlog mjeseca raspisao za 24. lipnja, godišnjicu neuspjelog vojnog puča u Turskoj. Onaj tko osvoji ove predsjedničke izbore, naslijedit će ogromne predsjedničke ovlasti koje su glasači izrazito tankom većinom odobrili na referendumu prošle godine. Ispitivanja javnog mnijenja predviđaju Erdoganu laku pobjedu u prvom krugu izbora.
Ali, ako bi došlo do drugog kruga i ako bi se on našao nasuprot nje, njegova prednost je vrlo mala, toliko mala da se svodi na okvire statističke pogreške. "Još u vrijeme dok je sve bilo u zraku, ja sam bila prva koja je proglasila kandidaturu protiv Erdogana", kazala je Guardianu predsjednica stranke İyi.
"To sam govorila od samog početka da u prvom krugu svatko treba glasati naprosto za svog kandidata. Ali u drugom krugu, zbog očuvanja demokracije, za našu zemlju, opozicija bi trebala ostaviti po strani svađe i podržati opozicijskog kandidata koji god to bio. Ovi izbori su najvažniji u cijeloj povijest ove zemlje", rekla je. Erdoganova vladavina preko svoje islamističke Stranke pravde i razvoja (AKP) traje već desetljeće i pol.
Ona dominira konzervativnim i desnim nacionalističkim dijelom društva otkako su Erdogan i AKP sklopili koaliciju s Strankom nacionalističkog pokret (MHP) Devleta Bahcelija. Bez te koalicije ne bi Erdogan progurao onaj referendum, a AKP i MHP, najavljeno je, izići će na ljeto skupa i na parlamentarnim izborima. Aksener je predana muslimanka, unuka imigranata koji su 1920-ih došli iz Grčke tijekom traumatične razmjene stanovništva nakon turskog rata za nezavisnost.
Ona je nekoć također bila članica MHP-a, u 1990-ima bila je i ministrica unutarnjih poslova, sve dok nije morala odstupiti u uvjetima pobune Kurda na sjeveroistoku zemlje. Iz MHP-a je izišla upravo zbog faraonskih ovlasti koje si je prigrabio Erdogan na referendumu prošle godine u čemu ga je MHP podržao. Za sobom je povukla još 20 parlamentaraca i sada Erdoganu predstavlja ozbiljnu političku prijetnju.
Ona se nada da će kao predsjednička kandidatkinja privući i sve one koji su razočarani AKP-om, najviše po konzervativnoj unutrašnjosti Turske, ljude nezadovoljne nizom strašnih optužbi protiv Erdogana za korupciju, kao i sve one razočarane opozicijom koja još od izbora 2002. nikako ne uspijeva poraziti Erdogana.
Aksener obećava da će ukinuti predsjednički sustav koji je uveo Erdogan, da će zemlju vratiti nazad na pozicije suradnje s EU, da će ponovno uspostaviti vladavinu prava u Turskoj, u kojoj su osobne slobode jako smanjene još od uvođenja izvanrednog stanja nakon pokušaja puča u ljeto 2016. "Imati jednu osobu koja upravlja svime jako će koštati Tursku i srednjoročno i dugoročno. Demokracija u Turskoj više ne funkcionira i mi je trebamo obnoviti, ponovno uspostaviti vladavinu prava i pravosuđe", kazala je.
"Ja sam praktična vjernica, odlazim na hodočašća, ali duh vladavine mora se temeljiti na pravu. Državni sekularizam omogućava nam da mijenjamo zakone koji su napravljeni za ljude i da ih mijenjamo u skladu s potrebama ljudi koje se tijekom vremena mijenjaju." Ona se pokazala kao opozicijski skoro pa samorazumljivi kandidat nakon što je bivši predsjednik i utemeljitelj AKP-a Abdullah Gül odlučio da se neće kandidirati.
Prokurdska Narodna demokratska stranka (HDP) nominirala je svog kopredsjednika Selahattina Demirtasa, unatoč tome što je on u zatvoru još od studenog 2016. Vlasti ga optužuju za to da je "širio propagandu pobunjenika", a tužiteljstvo za njega traži 142 godine zatvora. Dobar dio opozicije malo je reći da optužbe smatra totalnom katastrofom i besmislicom.
Stranka lijevog centra Republikanska narodna stanka (CHP), koja okuplja tvrde sekulariste, ali među vjerski konzervativcima nema skoro nikakvog utjecaja, koja je trpjela poraze još od izbora 2002., po svoj prilici će podržati Aksener koja je ipak sposobna premostiti taj ideološko-politički jaz. Turska je zapravo pretežno sklona desnom centru još otkako je postala višestranačka demokracija 1950.
"Otada je ljevica zemljom vladala samo 17 mjeseci", kazao je za Guardian Soner Cagaptay, analitičar i stručnjak iz Washingtona. Ono što nije spomenuo jest to da je ljevicu vrlo često udarala vlast, posebno vojne hunte, što se odrazilo i na to da se u jednoj čvrsto sekularnoj zemlji izrodila izrazito autoritarna islamistička vlast Recepa Tayyipa Erdogana. Za Aksener Cagaptay kaže: "Njena stranka će biti ozbiljan izazov, u najmanju velika glavobolja za Erdogana tamo gdje je ranjiv, s desnice."
Samo, to posezanje za desnicom znači da će se Aksener morati nositi s ultranacionalističkom i rasističkom povijesti svojih političkih prethodnika, s naslijeđem zbog kojega njenu stranku uspoređuju s desničarskim populističkim protuuseljeničkim valom po Europi, što ona tvrdo negira. Riječ je o "Sivim vukovima", nekoć paramilitarnom krilu MHP-a koji su u političkom nasilju u 70-ima i 80-ima pobili mnoge alevite, koji su pokušali atentat i na papu Ivana Pavla II.
Kurdski glasači na jugoistoku zemlje uvijek su bili nepovjerljivi prema nacionalističkim političarima, a nisu zaboravili niti Aksener u ulozi ministrice unutarnjih poslova tijekom razdoblja jednog od najgorih kršenja ljudskih prava države protiv Kurda. Ona će imati težak zadatak uvjeriti ih da je u eventualnom drugom krugu podrže kao predsjedničkog kandidata. A i do sada je rekla jako malo o tome kako riješiti kurdsko pitanje u Turskoj.
Uglavnom je bila riječ o općenitim izjavama o tome očuvanju nacionalnog identiteta, pri čemu bi se poštivala prava manjina. Aksener kaže da je njena stranka, kao što je ona unuka useljenika, otvorena svim identitetima. Konačno, njena je poruka u političkoj kulturi u kojoj tradicionalno dominiraju muškarci: "Sada je vrijeme da oni, muškarci koji su na vlasti, osjete strah!"
