Milijarder Ben Lamm (43) i harvardski genetičar George Church (70) osnovali su Colossal Biosciences 2021. godine sa ciljem da vrate vunastog mamuta. Lammovo bogatstvo, prema procjenama Forbesa, iznosi 3,7 milijardi dolara, a tvrtka je nedavno prikupila dodatnih 200 milijuna dolara.
Church, koji je ovu ideju razvijao u svom laboratoriju godinama prije nego što je postala biznis, nema vlasnički udio u Colossalu. Ideja je podjednako suluda i genijalna, s potencijalnim stvarnim utjecajem na životnu sredinu, klimatske promjene, pa čak i zdravstvo.
„Činjenica da ja nisam milijarder skoro je jednako interesantna kao i to što Ben je“, rekao je Church i dodao: "Da imam milijardu dolara, samo bih ih potrošio na ovo“.
„Ja sam dio generacije koja je čitala Jurski park, rekao je Church koji radi na sekvenciranju genoma prahistorijskog vunastog mamuta još od 2008. godine. Kao i mnogi dok je bio dijete volio je velike, dlakave, izumrle životinje. Ali je, za razliku od drugih, i stručnjak za genomsko sekvenciranje. Još 1984. godine razvio je prvu metodu za sekvenciranje genoma. To je rezultiralo prvim potpunim genomom patogena H. pylori (bakterije koja izaziva čir na želucu). Također je suosnivač oko 50 biotehnoloških kompanija.
Nakon jednog predavanja 2013. godine, dobio je 100.000 dolara od Petera Thiela. Ali, to nije bilo ni blizu dovoljno da podrži njegova istraživanja. "Praktično smo jedva preživljavali, a onda je došao Ben i pomogao nam da prikupimo nevjerojatan kapital“, rekao je Church.
Mammoth • Epstein • Transhumanism • George Church • Dr Bruce Lipton
— Jenny (@mommaleo) December 23, 2023
Church, Harvard: Cloning, creating biological creatures for specific tasks
Lipton, Epigenetics, Stem Cell Cloning
“Our environment and our perception of our environment is what controls genetic activity” pic.twitter.com/bSkMtQ7GOS
Ben Lamm prethodno je osnovao ili je imao vlasničke udijele u pet kompanija, od kojih su sve kasnije prodate. Među njima je i Hypergiant, tvrtka za vještačku inteligenciju i analitiku podataka. Nju je 2023. kupila firma Thrive Capital Josha Kushnera za nepoznat iznos. Dok je još bio u Hypergiantu, 2019. godine, Lam je pročitao članak o Churchovu radu na vunastom mamutu, piše Forbes. Odmah ga je kontaktirao. Sastali su se u njegovom laboratoriju na Harvardu. Već u rujnu 2021. pokrenuli su Colossal s 15 milijuna dolara početnog kapitala.
Mamutov najbliži rođak je azijski slon
Proces tzv. „de-ekstinkcije“ započeo je iskopavanjem ostataka vunastih mamuta iz permafrosta u Arktiku. Znanstvenici su zatim sekvencirali njihov genom i usporedili ga s najbližim živim rođakom – azijskim slonom. Church i njegov tim razvili su specijalne alate za pretragu, analizu i poređenje genoma s ciljem da vrate diva iz ledenog doba u život. Kompanija koristi tehnike genetskog inženjeringa koje bi dovele do stvaranja hibrida mamuta i slona koji bi mogao da preživi u hladnim klimatskim uvjetima.
Vunasti mamuti, za koje se procjenjuje da su težili između šest i osam tona, smatrani su ključnim za očuvanje sjevernih travnjaka. Njihova ispaša i gaženje drveća pomogli su usporavanju otapanja permafrosta i očuvanju organskog ugljika duboko u tlu. To je važan faktor u sprječavanju klimatske katastrofe.
Oživjet će Dodoa i tasmanijskog tigra
Colossal se nada da će prvog mamutskog mladunca dobiti do 2028. godine (ranije su pominjali 2027). Ali mamut nije jedina izumrla vrsta na njihovom spisku: planiraju oživjeti i Dodoa i tasmanijskog tigra. Lamm vjeruje da vunasti mamut neće biti prva izumrla životinja koju će vratiti. Sugerira da su ptica dodo (izumrla 1681) ili tasmanijski tigar (proglašen izumrlim 1982) bliži oživljavanju. Nije otkrio koji će od njih biti prvi.
Da bi ispunili svoju viziju Colossal je do sada prikupio 435 milijuna dolara od vodećih investitora. Iako tvrtka još nema prihode od svojih „de-ekstinkcijskih“ napora, već je osnovala dvije dodatne firme: Form Bio (2022) – platforma za računalnu biologiju i Breaking (2024) – tvrtka za biološku reciklažu. S obzirom na to da Colossal još ne ostvaruje prihode, procjena vrijednosti tvrtke od 10,2 milijarde dolara zasnovana je na vjeri investitora u budući potencijal njihove znanosti koja sliči na Jurski park, a ne na sadašnjem poslovanju.
Pregovaraju s dvije vlade
Colossal je trenutno „duboko u pregovorima“ s dvije vlade, od kojih je jedna otočka država, o ugovorima za očuvanje biodiverziteta, rekao je Lamm. Međutim, još nema potpisane sporazume. "Za nas je ovo prilično uzbudljivo jer potraga za de-ekstinkcijom stvara tehnologiju koju možemo unovčiti, kao i tehnologiju koju možemo licencirati“, rekao je Lamm. "Vraćanje životinja u njihova prirodna staništa stvara potencijalne prihode kroz karbonske kredite, kredite za prirodu i poreze od turizma“.
Krediti za biodiverzitet ili prirodu osmišljeni su kako bi potaknuli zaštitu i obnovu prirodne sredine. Na sličan način na koji su karbonski krediti pokušali smanjiti emisiju ugljikdioksida. Colossal bi potencijalno mogao ostvarivati prihode iz ovih novih tržišta. Pa čak i da dobije dio prihoda od poreza na turizam u zemljama s kojima surađuje.
Jedna od vlada s kojom Colossal pregovara fokusira se na spašavanje vrste koja je na ivici izumiranja i koja pretežno ima muške jedinke. Nedostatak ženki i njihov sezonski reproduktivni ciklus, prema Lammu, predstavljaju problem i u pogledu genetske raznovrsnosti i vremenskog okvira. Plan te vlade mogao bi trajati 25 godina i koštati 350 milijuna dolara. A i dalje postoji mogućnost da vrsta izumre.
Spašavanje životinja od izumiranja je od ogromnog značaja. Više od 46.300 vrsta je ugroženo što predstavlja 28% svih procijenjenih vrsta, prema podacima Međunarodne unije za očuvanje prirode. Ovaj gubitak biodiverziteta štetan je za planet i može narušiti čitave ekosisteme.
Vraćanje vuka u Yellowstone
Lamm i Church kao primjer ističu ono što se dogodilo u Yellowstoneu nakon što su vukovi ponovo uvedeni 1995. godine. Kolonije dabrova su se vratile, vrbe su počele bolje rasti, a populacija ptica pjevačica je procvjetala. "Bilo je to upečatljivo podsjećanje da jedna vrsta može napraviti veliku razliku“, rekao je Church. Slonovi (uključujući i njihove drevne rođake poput vunastog mamuta) oduvijek su bili ključne vrste u svakom ekosustavu u kojem su postojali, bilo da je to afrička savana ili azijska kišna šuma, rekao je Lamm.
Međutim, genetska modifikacija bića i njihovo puštanje u divljinu kao način rješavanja problema biodiverziteta ili klimatskih promjena izuzetno je kontroverzan pristup. "Mislim da je vraćanje mamuta nepromišljeno, loše osmišljeno i samo trik za privlačenje investicija u tvrtku“, rekao je Karl Flessa, profesor na Univerzitetu u Arizoni.
"Pustiti genetski modificirane organizme u prirodu - što bi moglo krenuti po zlu? A pustiti vrstu koja je prvobitno prilagođena hladnoj klimi u vrijeme kada njen prirodni habitat nestaje zbog klimatskih promjena – mislim da je to ozbiljno etičko pitanje“.
