Hrvatska je članica EU i NATO i tako jedna od mogućih meta, navodi Kurir. Međutim, daleko više ISIL prijeti BiH čije muslimane teroristi iznova pozivaju da ubijaju "nevjernike". "Teroristička prijetnja Hrvatskoj je realna", riječi su Pavla Kalinića, politologa koji se bavi sigurnošću i šefa zagrebačkog Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama. Prijetnja o kojoj je riječ, doduše, nije uperena ka Republici Hrvatskoj, nego ka Hrvatima i Srbima na Balkanu i prije svega onima u Bosni i Hercegovini.
Ipak, u javnosti je protumačena i nešto šire, bez obzira na međudržavne granice. Objavljena je prošlog tjedna u glasilu ISIL-a "Rumiyah", o čemu je pisao i Express, a tu su još i prije Hrvata i Srba prozvani "otpadnici od vjere", točnije umjereni muslimani koji žive na Balkanu. "Bez obzira na to što njihove riječi ne treba zanemariti, nužno je takvo adresiranje mete staviti u puniji kontekst. To znači da Hrvati i Hrvatska dolaze u fokus ISIL-a po defaultu.
Jer, RH je već nekoliko godina članica EU, čime na sebe preuzima i širu politiku te asocijacije. Također, još i duže je članica NATO-a, što ima svoju cijenu izraženu u ovakvoj valuti. Konačno, naša država je bila itekako upetljana u rat u Bosni i Hercegovini, što je činjenica koja ima svoju težinu,bez obzira tumačimo li hrvatsku ulogu u tom ratu kao dobri ili kao lošu", kaže Kalinić. On podsjeća da terorizam ISIL-a predstavlja novi, drugačiji model organizacije.
Dok je Al Kaida još donekle bila organizirana hijerarhijski, ovdje struktura difuzna s labavo povezanim ćelijama. "Ako neki sljedbenik te političke struje procijeni da bi mogao djelovati, on će to učiniti na svoju ruku. Nije mu potrebna operativna koordinacija s višom instancom koja bi nakon napada preuzela odgovornost. No, sreća u nesreći je to što je Hrvatska ipak marginalna u političkom, ekonomskom i vojnom pogledu, pa nisu slučajno fokusirani na Pariz ili London", kaže Pavle Kalinić.
S obzirom na to da se opasnost ne može negirati, u Hrvatskoj se često spominje upravo Bosna i Hercegovina kao mogući izvor napada na RH. Tu se čuju i paušalne, neodgovorne procene, nerijetko u službi partikularnih, dnevnopolitičkih interesa. Zlatko Dizdarević, novinar i bivši bosansko-hercegovački diplomat s bogatim iskustvom života na Bliskom istoku, također smatra da ništa od iznesenog nije nemoguće.
Bilo kakve jasne procjene skoro su nemoguće jer je ova opasnost veoma fluidna, ne treba joj konkretan povod za akciju, nego se temelji na svekolikom, globalnom političkom kaosu i stoljetnom eksploatatorskom odnosu Zapada prema Bliskom istoku. "Teroristička prijetnja našim prostorima danas može biti lažna, u svijetu modernih komunikacija ona može biti i tek samopromoviranje grupice bolesnih glava.
Ali, isto tako može biti i realna jer na tom tragu djeluju i organizirane snage u funkciji velikih osvajačkih projekata. Kao i pojedinci koji su se jučer upoznali u kafiću, pa iz frustracije zbog odbačenosti i izoliranosti imaju potrebu i samo poduzeti nešto 'herojski'", konstatira Dizdarević. On vjeruje da se borba protiv takve opasnosti ne može dobiti silom i raketama, jer osnova te agresivne reakcije nije u klasičnom vojnom odmjeravanju snaga.
"Zanemarivanjem socio-političke i psihološke, kao i vrijednosne dimenzije, ne možemo dobiti bitku protiv terorizma. Tu nam je BiH odličan primjer. Naravno, sasvim je lažna teza da se u tu zemlju vraćaju na tisuće vehabija iz Iraka i Sirije i koji bi bili teroristička prijetnja državi. Niti ih je tamo bilo toliko, niti ih se toliko može vratiti. Uostalom, službe sigurnosti u BiH imaju veoma profesionalan odnos prema tom problemu i raspolažu jasnim uvidom. Francuska, Belgija ili Velika Britanija imaju očito više problema s tim pitanjem", smatra Dizdarević.
"Osnova drame u BiH je mnogo više uporna, sistematska islamizacija domaćeg društva", zaključuje Zlatko Dizdarević. Prema njegovom mišljenju, složeno društvo Bosne i Hercegovine razara se ciljanom politikom izvana s konačnim motivom profiterske otimačine.
