Početkom ožujka, Kiril O. proslavlja 29. rođendan - treći koji provodi u Beogradu. Odluka da se preseli nije bila laka, pa je Moskovljanin 2022. čak dvaput u žurbi spakirao kofere.
Prvi put kada je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio početak invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022, da bi se nekoliko mjeseci kasnije vratio kući nadajući se da će moći nastaviti život u Moskvi. Drugi odlazak, kada je Rusija u rujnu 2022. objavila djelomičnu mobilizaciju, bio je definitivan, o čemu je Kiril tada govorio za BBC na srpskom.
Momak, koji mi je tada rekao da „Rusija trenutno nije zemlja u kojoj želi živjeti", tri godine kasnije kaže da tamo više ne vidi budućnost.
"Ako se uopće nekada vratim, to će biti kroz mnogo, mnogo godina", kaže Kiril. Srpska politika naročito ga ne zanima, kaže da uživa u životu koji vodi u Srbiji. "Imam mnogo prijatelja, naročito među Rusima, radim za rusku firmu - imam svu slobodu koja mi je potrebna, što više mogu da poželim", kaže. Mnogi njegovi prijatelji su napustili zemlju.
"Tamo su mi samo roditelji, pa mi je teško i da zamislim kako tamo sada izgleda život ljudi mojih godina".
Većina Rusa koji su se doselili od početka invazije na Ukrajinu se protivi režimu Vladimira Putina i vojnoj agresiji na Ukrajinu, navodi se u istraživanju „Nemaligni utjecaj: Što Rusi u Srbiji rade i misle" Beogradskog centra za sigurnosnu politiku (BCBP). Srbija je, uz Bjelorusiju, jedina europska zemlja koja još nije uvela sankcije Rusiji.
Od veljače 2022. do kraja 2024, ruski državljani su podnijeli 73.197 prijava za privremeni boravak, a 90 posto prijava je odobreno, pokazuju podaci granične policije u koje je BCBP imao uvid, piše u istraživanju. Oko trideset posto ispitanika nije prijavljivalo boravak, navodi se.
Vizna politika Srbije dovela je Ruse
Procjenjuje se da je oko 650.000 ljudi napustilo Rusiju od početka invazije. Srbija je, uz Kazahstan, Gruziju, Armeniju, Tursku i Njemačku, jedna od glavnih destinacija za ruske emigrante. U samom vrhu liste razloga zašto su odabrali Srbiju je vizna politika zemlje, a tek onda sličnost kultura i jezika, kao i pozitivan odnos prema Rusima, pokazalo je istraživanje BCBP-a.
Oko 55 posto ruskih imigranata je u dobi od 25 do 39 godina, a većina se doselila s obitelji ili partnerom. U listopadu 2022. u Srbiju se sa suprugom i dvoje djece doselila Aljona Podljesnih, nastavnica ruskog jezika. Danas žive u vlastitoj kući u Subotici, na krajnjem sjeveru Srbije. BBC na srpskom je s njom razgovarao u godini preseljenja, kada se susrela s praksom naplaćivanja „ruskih cijena" stanarine, ljekarskih, stomatoloških i drugih usluga.
"Sada mnogo opuštenije gledam na to - tada sam bila šokirana, ali danas mnogo bolje razumijem srpski mentalitet i lakše mi se snaći", kaže Podljesnih. Živi od privatnih sati ruskog jezika, a njena deca od 12 i 14 godina „idu u školu, savladali su srpski i imaju puno prijatelja".
Suprug, po obrazovanju inženjer, za sada „nije savladao jezičnu barijeru i nije mu lako naći posao, pa trenutno ne radi", kaže ona.
Ubrzo po dolasku u Srbiju, Podljesnih je ušla u sudski spor sa stomatologinjom iz Subotice, koja ju je tužila za klevetu zbog posta na Facebooku u kojem je kritizirala neočekivano visoku cijenu usluga. Završno ročište zakazano je za početak ožujka. Tako „slatko-gorko", kako ga opisuje, dosadašnje iskustvo života u Srbiji ima mnogo više pozitivnih aspekata.
"Stekli smo nove prijatelje, imamo lijepu kuću i predivan vrt, a suprug i ja se po prvi put u životu bavimo sportom. Svakog dana sam sve sigurnija - došli smo da ostanemo zauvek", uvjerena je Podljesnih.
Većina doseljenika protivi se Putinovom režimu i agresiji na Ukrajinu
Oko 30 posto ne planira se preseliti nazad u Rusiju, dok 56 posto smatra da će se možda jednog dana vratiti, pokazalo je istraživanje BCBP-a.
Većina doseljenika protivi se Putinovom režimu i agresiji na Ukrajinu, a oko 56 posto kaže da se u Srbiji osjeća sigurno. Njih čak 72 posto nije zainteresirano politički se angažirati. Većina kao razlog navodi zabrinutost da bi ih ta vrsta aktivnosti mogla dovesti u neugodne situacije. U prethodne dvije godine, Srbija je nekoliko ruskih aktivista proglasila prijetnjom po nacionalnu sigurnost, o čemu je BBC tada pisao.
Neugodnosti je na svojoj koži iskusila i Elena Kaposova, prevoditeljica iz Sankt-Peterburga, koja u Srbiji živi sa suprugom i dvoje djece. U Sopotu, općini nadomak Beograda, preselila se još 2018., gdje je obitelj kupila kuću nakon što je rasprodala imovinu u Rusiji. Djeca su krenula u školu i progovorila srpski, suprug se zaposlio u lokalnoj firmi, a Kaposova je honorarno radila kao prevoditeljica.
"Poslije tri predivne godine, tijekom koje smo Srbiju potpuno prihvatili kao novi dom, uslijedila je katastrofa", kaže Kaposova. U rujnu 2023. podnijela je zahtjev za stalnim naseljenjem, koji je MUP Srbije odbilo. Proglasili su je prijetnjom za nacionalnu sigurnost, a naređeno joj je i da u roku od 30 dana napusti Srbiju. Kaposova tvrdi da nikada nije sudjelovala u antiratnim protestima, niti se direktno politički angažirala.
Pretpostavlja da je što je u ožujku 2022. bila među 25 ljudi koji su potpisali otvoreno pismo, gdje se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu. Službeno objašnjenje nikada nisu dobili ni Kaposova, ni BBC na srpskom koji se više puta obraćao MUP-u Srbije. Ona je uspjela preokrenuti odluku MUPa kroz žalbeni postupak, pa joj je odobren privremeni boravak u trajanju od godinu dana. Slična situacija ponovila se i godinu dana kasnije.
"Moj suprug i djeca sada imaju pravo na stalno nastanjenje, ali ja ga nemam, a ne vjerujem ni da ću ga ikada dobiti", priča Kaposova. Međutim, Kaposova sada nevoljno planira novu selidbu, pošto joj dozvola za privremeni boravak ističe u ožujku 2026. godine.
"Poslije svega što smo prošli kao obitelj osjećam se kao da ostankom u Srbiji riskiram da ponovo doživim slične neugodnosti", kaže.
Vučić pokušava sjediti na dva stolca
Mada nije uvela sankcije Rusiji, u Vijeću sigurnosti UN-a, Srbija je prethodnih godina glasala za rezolucije kojima se potvrđuje podrška Ukrajini i njenom teritorijalnom integritetu. Prije godinu dana, u Tirani je potpisala deklaraciju kojom se osuđuje ruska agresija, a potpisnice obavezuju da će podržavati Ukrajinu do pobjede u ratu.
Rezoluciju je podržala i na posljednjem glasanju u veljači 2025, ali se ovog puta predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ispričao građanima, ocijenivši da je u pitanju „greška", te da je Srbija trebala biti suzdržana.
Beograd je, uz Istanbul, jedan od rijetkih europskih gradova koji nije ukinuo zračne linije prema ruskim gradovima.
U posljednjim danima Bidenove administracije, Sjedinjene Američke Države uvele su niz sankcija protiv Rusije, koje su obuhvatile i Naftnu industriju Srbije (NIS), u većinskom ruskom vlasništvu. Primjena sankcija, koje bi mogle osjetno potresti srpsku privredu, trebale su početi 27. veljače, ali su prebačene na 28. ožujak .
