Za mnoge mlade Europljane, godina nakon završene srednje škole bila je desetljećima tzv. prijelazni period prema osamostaljivanju i odrastanju. Za razliku od mladih koji odrastaju u Hrvatskoj, većina njihovih vršnjaka u zapadnim zemljama, nakon mature bi uživala godinu dana putujući po svijetu, upoznajući druge kulture i države i pripremajući se na samostalan život. Za mlade iz Hrvatske to nikad nije bila opcija. Prema istraživanjima Eurobarometra, na samom smo europskom dnu po broju mladih ljudi koji su, tijekom školovanja, boravili izvan Hrvatske dulje od mjesec dana. Umjesto toga, deseci tisuća mladih nastavljali bi školovanje na fakultetima ili bi odlazili na burzu rada, dok bi se najmanji broj njih zaposlio.
Sve do 2008. mladići bi morali i služiti vojni rok. No, obvezni vojni rok, koji je trajao šest mjeseci, ukinut je na početku 2008. godine. U saboru su u srpnju 2007. godine donesene izmjene Zakona o obrani, pa se prestalo pozivati novake, a tadašnji ministar obrane Berislav Rončević to je protumačio kao želju da se hrvatska vojska profesionalizira zbog ulaska u NATO. Prava istina bila je u bijednim uvjetima života u tadašnjim vojarnama, loša obuka i veliki troškovi. Osim toga, mladi građani hrvatske nisu pokazivali u skoro 90 postotnom omjeru, ama baš nikakav interes da nose oružje, niti da se pripremaju za rat.
Prema službenim podacima, 2007. godine u zadnjoj generaciji hrvatskih ročnika, od 25.000 njih, u vojsku se, kao zdravstveno sposobni, javilo tek njih 2500.
Kad je početkom ove godine ministar obrane Krstičević najavio vraćanje obaveznog vojnog roka, doduše nazvanog vojnom obukom - a koji bi trajao oko mjesec dana, hrvatska javnost protiv toga se dosta glasno pobunila. No, od tada je Krstičević ubrzao obnovu vojnih objekata za smještaj vojnika. Prije mjesec dana u Puli je najavio da je projekt adaptacije vojarne 'Pula' i ulaganje u nju jedan 'od prioriteta u idućem razdoblju'.
"Dolaskom Hrvatske vojske u Vukovar nastavljen je proces povratka Hrvatske vojske u mjesta odakle nije niti trebala otići. Dolazak HV-a u Vukovar ima ne samo sigurnosni značaj jer će postrojba biti spremna i na suradnju i pomoć građanima. Pri tome se nikako ne smije zanemariti i socijalni i ekonomski značaj koji donosi dolazak vojske u neki grad", rekla je tom prigodom predsjednica Grabar-Kitarović.
U lipnju 2017. predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković s Krstičevićem je otvorio vojarnu "126. brigade HV" u Sinju i tad su najavili da je i Varaždin jedan od četiri grada (uz Vukovar i Ploče) u koji će se vratiti vojska. Obećanje su ispunili mjesec dana kasnije - u srpnju 2017.
Ovih dana Washington Post objavio je tekst u kojem tvrdi da je to trend u cijeloj Europi i da je Stari kontinent primoran na vraćanje obaveznog vojnog roka nakon što je predsjednik Trump napao čelnike EU da nedovoljno ulažu u naoružanje, ali i zbog sve većih prijetnji od Rusije, naročito nakon aneksije Krima.
Nakon hladnog rata, mnoge su europske zemlje ukinule obavezno služenje vojnog roka i to je postao relikt prošlosti. No, uz porast napetosti, obvezna vojna služba vraća se u Europu. Švedska je ove godine ponovno regrutirala prvu novu klasu ročnika od ukidanja obavenog služenja 2010. godine. Litva je također ponovno uspostavila ovakav oblik novačenja, a Norveška je pak, po prvi put započela s regrutiranjem žena prije dvije godine.
U međuvremenu, zastupnici u Italiji, Rumunjskoj i Njemačkoj raspravljali su o ponovnom uvođenju nekog oblika vojne obaveze. Na tome radi i francuski predsjednik Emmanuel Macron koji želi progurati zakon kojim bi se uvelo obavezno služenje vojnog roka, ali se još razmišja o duljini. Minimum bi bio mjesec, a maksimum - 12 mjeseci. Za sad nema nikakvih naznaka da bi takav zakon mogle donijeti Danska, Estonija, Finska, Cipar, Grčka, Austrija ili Švicarska, barem ne u dogledno vrijeme.
U nekim narodima, uključujući Njemačku i Francusku, raspravlja se o mogućem načinu uključivanja migranata u vojne jedinice, kako bi se i na taj način smanjili animoziteti prema došljacima u njihovim sve polariziranijim društvima. Estonija pak smatra da bi obavezno služenje vojnog roka pridonijelo integraciji ruske manjine u zemlji.
No, u Švedskoj, smatraju da to nije rješenje:
"Naša vojska nije škola integrirana u društvo", izjavio je Ewa Skoog Haslum, sa Švedskog vojnog sveučilišta,
Novi zakon koji regulira služenje vojnog roka vrlo je selektivan. Od gotovo 100.000 Šveđana koji su ove godine navršili 18 godina, regruteri su izabrali samo 4.000 muškaraca i žena. "Novaci koje smo izabrali puno su vještniji od onih koji bi nam dolazili po prethodnom modelu novačenja i koji je bio na snazi do prije osam godina", rekao je Lars Fresker, glasnogovornik švedskog časničkog zbora. Broj prijavljenih novaka će na kraju dosegnuti 8.000 godišnje.
Švedska se nada da će veliki broj ročnika kasnije odabrati posao u vojsci, no dužnosnici su naglasili da bi obuka trebala imati koristi i onima koji se odluče za civilnu karijeru. Norveška i Finska provode sličan pristup, s mogućnošću da vojni rok služe novaci kao računalni programeri ili telekomunikacijski stručnjaci. "Finci ne gube vrijeme jer pokušavaju obuku učiniti što korisnijom", rekao je Braw.
"Zabavno je imati svrhu. Škola je bila previše lagana i ležerna. Sad imam zgusnuti raspored, što je dobrodošao izazov", rekao je 19-godišnja Sally Granditsky, nekad student u školi za dizajn u Stockholmu. Priznala je da se vjerojatno nikad ne bi pridružila vojsci da nije to bila obaveza.
"Mislim da bih bila previše lijena da se prijavim", rekla je, sad joj je čak i bliskija ideja da jednog dana postane časnica.
Viktor Arridsson, 19-godišnjak, još nije odlučio hoće li ostati u vojsci, ali je rekao da je "zakon zapravo omogućio da se ljudi upoznaju s nekim vještinama koje bi inače propustili naučiti. Dobro je da su vratili obavezno služenje vojske", rekao je mladić.
Gledajući u kontekstu EU-a, ne bi čudilo da se prijedlog takvog zakona ubrzo nađe i pred hrvatskim Saborom.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ništa od toga, kud bi s njima, a i koštalo bi-hrana obuča, odječa, smještaj...