Otok Heard i otoci McDonald, koji čine vanjski teritorij Australije, među najudaljenijim su mjestima na zemlji, do kojih se može doći samo dvotjednom plovidbom brodom iz Pertha na zapadnoj obali Australije. Potpuno su nenaseljeni, a vjeruje se da su ih posljednji put posjetili prije gotovo 10 godina.
Unatoč tome, otoci Heard i McDonald našli su se na popisu "zemalja" koje je objavila Bijela kuća za koje će biti uvedene nove trgovinske carine.
Australski premijer Anthony Albanese rekao je u četvrtak iznenađen nakon što su vanjski teritoriji - uključujući maleni otok Norfolk i udaljene otoke na kojima žive pingvini - našli na meti američkog predsjednika: "Nigdje na zemlji nije sigurno."
Otok Heard i otoci McDonald među nekoliko su "vanjskih teritorija" Australije koji su zasebno navedeni na popisu carina za Australiju, kojoj će se na robu nametnuti carina od 10%, piše Guardian.
"Visoke carine politički su pritisak na Beograd"
Trump je Srbiji uveo carine od 37 posto. Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić smatra da je razlog jasan – politički pritisak.
"Srbija nije uvela sankcije Rusiji, i to je ključni faktor koji je doprinio ovakvoj odluci. Ovo nije samo ekonomska mjera, već i način da se izvrši dodatni politički pritisak na Beograd ", izjavio je Savić za Telegraf Biznis. SAD je za BiH uveo carine od 35 posto, za Sjevernu Makedoniju 33, Crnu Goru i Albaniju po 10 posto, a za Hrvatsku ( kao i za druge članice EU) 20 posto.
"Prva na udaru bit će farmaceutska industrija. Hrvatska godišnje izvozi između 250 i 300 milijuna dolara farmaceutskih proizvoda u Sjedinjene Američke Države, a te bi pošiljke sada mogle biti dodatno oporezovane. To bi bio izravan udarac na naš izvoz i na tvrtke koje posluju na tom tržištu", rekao je za Index profesor političke ekonomije s FPZG-a Kristijan Kotarski.
Posljedice za Hrvatsku: Manji rast plaća
"No, veći problem mogao bi doći kroz posredne posljedice. Hrvatska je snažno gospodarski povezana s Njemačkom i Italijom, našim najvećim trgovinskim partnerima. Upravo su te dvije zemlje eurozone najizloženije američkim carinama jer u SAD izvoze golemu količinu robe i bilježe najveći suficit. Polovica ukupnog suficita Europske unije u trgovini s SAD-om dolazi upravo iz Njemačke i Italije", upozorio je Kotarski te dodao:
"Kad njihovi izvoznici pretrpe gubitke, to se lančano prenosi i na hrvatske dobavljače koji posluju s njima te bi i naš izvoz u te zemlje mogao oslabjeti", smatra Kotarski navodeći kako, što se tiče usluga, imamo suficit. Nekih 900 milijuna dolara više prodajemo usluga SAD-u nego konkretno oni nama.
Kotarski kaže da Hrvatska iz SAD-a ne uvozi značajne količine roba, pa se ne očekuje rast cijena za potrošače. Međutim, smatra da bi širi negativni ekonomski učinci mogli usporiti rast hrvatskog BDP-a, što će značiti manji rast plaća i usporavanje podizanja životnog standarda građana.
