Donald Trump je u četvrtak u Davosu predstavio svoj "Odbor za mir", ambiciozno tijelo osmišljeno za održavanje primirja u ratu Izraela i Hamasa, ali s potencijalom da preraste u rivala Ujedinjenim narodima. Američki predsjednik izjavio je da "svi žele biti dio" te inicijative, predstavljajući je kao brže i efikasnije rješenje za globalne sukobe, oslobođeno birokratskih okova "ratne mašinerije". No, umjesto globalnog jedinstva, lansiranje je obilježio bojkot ključnih američkih saveznika, duboke kontroverze i sumnje koje ga od samog početka čine projektom s vrlo neizvjesnom budućnošću, ako ne i unaprijed osuđenim na propast.
Saveznici mu okrenuli leđa
Švicarske Alpe trebale su biti kulisa za Trumpov diplomatski trijumf, no umjesto toga postale su pozornica za transatlantski raskol. Ceremoniji potpisivanja povelje u Davosu odazvalo se manje od dvadeset zemalja, uglavnom s Bliskog istoka, iz Azije i Južne Amerike. Odsutnost zapadnoeuropskih lidera bila je upadljiva, a jedina članica Europske unije koja je poslala predstavnika bila je Mađarska Viktora Orbána. Trump je okupljene, od Azerbajdžana do Paragvaja, nazvao "najmoćnijim ljudima na svijetu", no izostanak tradicionalnih partnera govorio je više od bilo kakvih riječi.
Najoštriji udarac stigao je iz Londona. Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper jasno je poručila da Ujedinjeno Kraljevstvo neće pristupiti odboru. Kao glavni razlog navela je pozivnicu uručenu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
- Nećemo biti jedni od potpisnika jer se radi o pravnom sporazumu koji otvara puno šira pitanja. Također smo zabrinuti zbog toga što je predsjednik Putin dio nečega što govori o miru, dok od njega još nismo vidjeli nikakve znakove predanosti miru u Ukrajini - izjavila je Cooper za BBC.
Sličan stav zauzela je i Francuska, a Emmanuel Macron odbio je sudjelovanje, naglašavajući kako se mir ne može nametati mimo postojećih institucija poput UN-a. Odboru su leđa okrenule i Norveška te Švedska, dok je slovenski premijer Robert Golob poručio kako "još nije došlo vrijeme za prihvaćanje poziva", izražavajući zabrinutost da bi preširok mandat odbora mogao potkopati međunarodni poredak. Čini se da je Trumpov pokušaj stvaranja ekskluzivnog kluba naišao na zid kod onih koji su desetljećima činili okosnicu zapadnog saveza.
I highly appreciate the invitation extended by @POTUS to join the Board of Peace.
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) January 22, 2026
Supporting and advancing the historic peace process in the Middle East remains one of the most important and noble objectives we share with the United States and the broader international…
Hrvatski premijer Andrej Plenković odgovorio je na poziv poručivši da hrvatska vlada visoko cijeni taj poziv, ali da trenutačno provodi procjenu svih pravnih i drugih aspekata prijedloga. Plenković je na X-u napisao da "potpora i promicanje mirovnog procesa na Bliskom istoku ostaju među najvažnijim i najplemenitijim ciljevima koje Hrvatska dijeli sa Sjedinjenim Državama i širom međunarodnom zajednicom. U tom je kontekstu istaknuo da će se hrvatska vlada konstruktivno uključiti u daljnje razgovore s američkim i europskim partnerima. Premijer je dodao da će Hrvatska i dalje snažno zagovarati očuvanje i jačanje transatlantskih odnosa te promicanje mira, ne samo na Bliskom istoku nego i šire.
Cijena mira je milijarda dolara, a šef je doživotni
Dok su se saveznici distancirali, detalji o strukturi Odbora za mir samo su produbili sumnje. Povelja, čiji su dijelovi procurili u javnost, otkriva organizaciju skrojenu po mjeri samog Trumpa. On je imenovan doživotnim predsjedateljem, s ovlastima koje mu omogućuju donošenje odluka bez konzultacija s drugim članicama. Njegov Izvršni odbor čine njemu odani ljudi: državni tajnik Marco Rubio, zet Jared Kushner, posebni izaslanik Steve Witkoff te bivši britanski premijer Tony Blair, čije je uključenje također izazvalo podijeljene reakcije.
No, najviše kontroverzi izazvao je financijski model. Države koje žele osigurati stalno mjesto u ovom tijelu moraju platiti cijenu od čak milijardu dolara. Trump je taj model opisao kao doprinos fondu za obnovu ratom razorenih područja, počevši od Gaze, no kritičari ga vide kao klasičan "pay-to-play" sustav podložan korupciji. Takav pristup ne samo da marginalizira siromašnije države i pretvara mirovne napore u transakciju dostupnu samo najbogatijima, već i ostavlja dojam da se utjecaj na svjetski mir može doslovno kupiti, što potkopava samu ideju pravednosti i jednakosti u međunarodnim odnosima.
Središnji kamen spoticanja, koji je i otjerao zapadne saveznike, jest uloga Vladimira Putina. Trump je javno pozvao ruskog predsjednika da se pridruži, tvrdeći da su za mir potrebni "moćni lideri koji znaju obaviti posao". Ideja da lider zemlje koja vodi agresivni rat u Ukrajini postane član tijela za globalni mir za mnoge je bila apsurdna i neprihvatljiva. Uključivanje Bjelorusije, ključnog ruskog saveznika, samo je pojačalo taj dojam.
Kremlj je potvrdio da razmatra ponudu, a Putin je čak predložio da iskoristi milijardu dolara zamrznute ruske imovine u SAD-u kako bi platio članstvo, što dodaje novu razinu cinizma cijeloj situaciji. U međuvremenu, Trumpovi izaslanici, Kushner i Witkoff, već su na putu za Moskvu na razgovore s Putinom. Potencijalno uključivanje Rusije postavlja pitanje kako zemlja koja aktivno vodi rat može sudjelovati u osiguravanju mira. Za Ukrajinu i njezine saveznike, to je bio jasan znak da Odbor za mir ne nudi vjerodostojan put prema pravednom rješenju, već platformu za legitimizaciju agresora.
Projekt koji potkopava Ujedinjene narode
Osim spornih članova i poslovnog modela, Trumpova inicijativa izazvala je duboku zabrinutost zbog svog odnosa prema postojećem međunarodnom poretku. Sam Trump je u više navrata izjavio kako bi njegov Odbor za mir "mogao zamijeniti" Ujedinjene narode, organizaciju koju često kritizira kao neučinkovitu i birokratiziranu. Povelja odbora, kako prenosi CNN, spominje "institucije koje su prečesto zakazale", što je jasna aluzija na UN.
Ovaj pristup stvara strah da Trump gradi paralelnu strukturu globalnog upravljanja u kojoj on ima apsolutnu moć, slično pravu veta u Vijeću sigurnosti UN-a, ali bez ikakvih demokratskih mehanizama kontrole. Ugledni think-tank Chatham House upozorio je da takav aranžman riskira da bude percipiran kao "neoimperijalistički" bez vjerodostojnog pravnog sidra. Za mnoge države, posebno one europske, to predstavlja opasno potkopavanje sustava utemeljenog na međunarodnom pravu koji je, unatoč svim svojim manama, sprječavao globalne sukobe više od osamdeset godina.
Iako je Donald Trump svoj Odbor za mir predstavio kao "jedno od najvažnijih tijela ikad stvorenih", inicijativa se od prvog dana suočava s krizom legitimiteta. Odbijanjem ključnih zapadnih saveznika, kontroverznim članstvom koje uključuje autokrate i agresore te strukturom koja podsjeća na privatni klub milijardera, ovaj je projekt daleko od globalnog mirovnog pokreta. Bez široke podrške, mehanizama provedbe i povjerenja međunarodne zajednice, Odbor za mir vjerojatno će ostati upamćen ne kao rješenje za svjetske sukobe, već kao još jedan primjer Trumpove transakcijske i unilateralne vanjske politike koja umjesto da gradi mostove, produbljuje postojeće podjele. Njegov najveći nedostatak je strukturni: nema kredibilitet i, što je najvažnije, nema konsenzus. A mir bez konsenzusa samo je primirje koje čeka novi rat.
