Na kraju trakavice skandala s Donaldom Trumpom, ljubav između EU-a i SAD-a, točnije američkog predsjednika, ozbiljno je i nepopravljivo napukla kad je Trump rekao da je NATO zastario. Kad je još rekao da će on sa svoje strane povući SAD iz klimatskog sporazuma, to je bilo to. Angela Merkel je tada rekla, a Emanuel Macron ju je podržao u tome, da se ubuduće EU treba okretati sama sebi. I dok Francuska ima i moćnu i modernu vojsku, s Njemačkom je stvar bitno drugačija.
BBC je u svojoj analizi krenuo od svoje pozicije prema EU i postavio stvari tako da Njemačka ima razoga osjećati se nesigurno. S Putinom na istoku, s Bliskim istokom, s Azijom i tamošnjim pokazivanjima mišića. "Mi se moramo boriti za svoju budućnost kao Europljani", kazala je Merkel u svibnju. Tada se na njemačke jedinice moglo naići od Litve do Afganistana i do Malija. Merkel je obećala da će podići njemačko trošenje na vojsku, samo... s Nijemcima to ne ide tako lako.
Ova nacija jednim dijelom je tradicionalno baštinila snažni militarni duh iz Pruske. A onda je došao Drugi svjetski rat, Njemačka je bila uništena i otada si je malo tko dopustio u toj zemlji luksuz zaboraviti kako su završile ratne igre nacista i Adolfa Hitlera. Njemačku militarnu tradiciju donekle je nastavio DDR. Zapadna Njemačka je pak bila temeljito pacificirana po okupacijom Velike Britanije, Francuske i SAD-a.
Bundeswehr je osnovan tek jedno desetljeće nakon Drugog svjetskog rata i namjerno je organiziran kao vrlo skromna vojna sila, zamišljenja isključivo za obranu teritorija Zapadne Njemačke. Regruti su se doživljavali kao građani u uniformi, uniforma je bila sličnija onoj vozača autobusa nego donedavnih militarnih vremena. BBC se poziva na riječi povjesničara Jamesa Sheehana da moderna Njemačka "svoju vojsku doživljava vrlo slično kao svoje policijske snage".
I nije riječ samo o povijesnoj sramoti zbog nacističkih zločina, nego i zbog stradanja njemačkih civila. Werner Kraetschell, protestantski pastor iz stare pruske obitelji, vojni kapelan, objasnio je da je riječ o kolektivnoj uspomeni na "odrastanje bez oca". Dandanas, kad se potegnu neke vojne teme, kod Nijemaca se probudi specifična "unutarnja reakcija". Koliko su Nijemci bili ogorčeni vojskom pokazuje to što su jako dugo, dugi niz godina, njemački vojnici imali problema kad bi se u uniformi vozili u vlaku.
"Prilazili bi im putnici i nazivali ih ubojicama", kazala je vojna stručnjakinja Sophia Besch iz Centra za europsku reformu. Potom je došlo ujedinjenje, euforična nacija bila je uvjerena da će od tog trenutka vječno vladati mir. Nijemci su bili totalno pacificirani, nije bila apsolutno nikakva tajna na koje se sve načine eskivira vojni rok.
I tako se došlo do vremena u kojima je Bundeswehr prvo vrlo stidljivo i bez oružja, potom s oružjem, ali isključivo promatrački, konačno i s konkretnim ofenzivnim zadacima, počeo slati vojnike u vojne misije po svijetu. Tako se došlo i do 2009. i do skandala sa zataškavanjem bombardiranja u Afganistanu, u kojem su stradali civili, a u čemu je sudjelovao i Bundeswehr. Franz Josef Jung morao je dati ostavku kao ministar obrane.
I dok su neke druge nacije bez kompleksa govorile o "kolateralnoj šteti" među civilima, čak i kad su se žrtve gomilale u nebrojenim tisućama, u Njemačkoj je skandal temeljito pretresao čak i Bundestag. Pa ako bi Bundeswehr bio i u stanju preživjeti takvo što sa svojim vanjskim vojnim operacijama, slijedio je niz skandala. Curile su fotografije njemačkih vojnika iz Afganistana kako se naslikavaju s lubanjama. Nekoliko puta sramotili su se centri za obuku vojnika zbog zlostavljanja regruta.
Na kraju, prije samo nekoliko mjeseci, dogodilo se čak i to da je jedan profesionalni vojnik, Franco A., planirao bombaški teroristički napad, i to iz ekstremno desnih motiva, kao terorist s neonacističke scene. Htio je izigravati da je sirijski izbjeglica, za što je krivotvorio dokumente i prijavio se kao sirijski tražitelj azila. Kroz niz sigurnosnih propusta i možda i uz pomoć sa strane, na kraju je umalo i uspio. I puno militariziranijoj naciji to bi jako teško palo na želudac.
U Njemačkoj to je umalo oborilo ministricu obrane Ursulu von der Leyen. Zapravo je ostao dojam da je Angela Merkel bila ta koja je tek prije nekoliko dana zakrpala tu priču, stavši sa svojim autoritetom u obranu ministrice, istodobno priznavši da je "u posljednje vrijeme bilo mnoštvo skandala u Bundeswehru koji su zaslužili kritiku". U takvoj atmosferi došlo je vrijeme za puno suočavanje s pravom prirodom Donalda Trumpa.
Urednik Frankfurter Allgemeine Zeitunga Bethold Kohler otišao je tada toliko daleko da je predložio da Njemačka razvije vlastiti nuklearni arsenal. No, takve ideje velikoj većini Nijemaca neprihvatljive su do razine nezamislivoga. Angela Merkel možda doista bude pokušala graditi njemačku vojnu silu, ali ta nacija naprosto ne voli vojsku.
Takav stav je bio i razlog zašto Njemačka na vojsku troši samo 1,2 posto BDP-a. Na vježbama NATO-a čak se događalo da njemački vojnici nemaju strojnice na oklopnjacima, pa da držala od metli bojaju u crno i stavljaju ih da glume taj dio vatrene moći oklopnjaka. I koliko god raspolaže tehnologijama s kojima zarađuje milijarde na oružju koje proizvodi i prodaje po cijelom svijetu, ova nacija svoju dominaciju gradi na ekonomskoj, a ne vojnoj snazi.
