Putin je ušao u Ukrajinu kako bi ju denacificirao, bjelorusizirao, ali i zadržao van dohvata NATO-a. I dok su Rusi puzajućim korakom uzimali dio po dio ukrajinskih teritorija, Finska je 18. svibnja naprasno prekinula vojnu neutralnost i predala zahtjev za ulaskom u NATO. Nakon ratifikacije, Finska je postala članica NATO-a 4. travnja 2023. godine. S granicom dugom 1.340 kilometara, pristupanjem Finske više nego udvostručena je dotadašnja kopnena granica NATO-a s Rusijom. Tako je Putin umjesto da odbaci NATO dalje od svojih granica, otvorio novi potencijalni front i izložio dobar dio zapadne Rusije transatlantskom savezu. Iako je dobar dio resursa i vojske fokusiran na Ukrajinu, Rusija je odlučila posvetiti pažnju zapadnom susjedu.
Očekuje se da će Rusija u 2025. formirati nove divizije za borbenu i logističku potporu u Lenjingradskoj i Moskovskoj vojnoj oblasti. Ako rat u Ukrajini završi povoljno za Rusiju ili ako dođe do zamrzavanja sukoba, gotovo je sigurno da će ruske vojne jedinice biti trajno stacionirane uz granice Estonije u znatno većem broju nego prije 24. veljače 2022. godine, izvijestila je estonska vanjska obavještajna služba Välisluureamet krajem prošle godine. Formiranje postrojbi unutar 44. armijskog korpusa pokazuje da, unatoč borbenim gubicima, Rusija raspolaže dostatnim resursima ne samo za oporavak, već i za širenje i modernizaciju svojih oružanih snaga. Radi se o klasifikaciji jednog od vojnih sustava unutar Ruske vojske, a njegovi zadaci ili rasporedi mogli bi imati strateški značaj u pogledu finske granice.
Da se nešto događa, otkrile su snimke švedske televizije SVT. Snimke su prikazale intenzivne aktivnosti na četiri lokacije: Kamenka na Karelijskoj prevlaci, Petrozavodsk, Severomorsk-2 i Olenja. U Kamenki, udaljenoj samo 60 kilometara od finske granice, od veljače 2025. podignuto je više od 130 vojnih šatora. Područje koje je još 2022. bilo potpuno prazno sada, prema procjenama, može primiti do 2000 vojnika. Vojni analitičar Emil Kastehelmi ocjenjuje da se radi o "sve većoj aktivnosti" i zakašnjeloj provedbi mjera koje je Rusija ranije najavila kao odgovor na širenje NATO-a, piše Helsinki Times. U Petrozavodsku, otprilike 175 kilometara od granice, izgrađena su tri velika skladišta, od kojih svako potencijalno može primiti oko 50 oklopnih vozila. Četvrta građevina trenutačno je u izgradnji od travnja 2025. godine. Analitičari smatraju da nove strukture možda služe za prikrivanje broja vozila koja su stacionirana tamo.
🔴 Russia is rapidly expanding military bases near Finland, boosting troop numbers and building new infrastructure, in what experts warn could be preparations for future conflict with NATO.https://t.co/zs6YqVly1Y pic.twitter.com/ho3Ozr9IIb
— UNITED24 Media (@United24media) May 13, 2025
Sjeverno od Arktičkog kruga, Severomorsk-2, ranije neiskorištena zračna baza, trenutačno se renovira. Satelitske snimke pokazale su da se sada tamo nalazi više helikoptera. Analitičari sugeriraju da je cilj obnoviti uzletišta za vojne zrakoplove. Aktivnost je zabilježena i na zračnoj bazi Olenya, s koje, kako se izvještava, polaze ruski strateški bombarderi. Prema ukrajinskim izvorima, bombarderi koji lete s Olenye korišteni su u napadima na ciljeve u Ukrajini. Švedski načelnik obrane, Michael Claesson, izjavio je da ove aktivnosti potvrđuju ranije ruske izjave o vojno-tehničkim mjerama kao odgovoru na proširenje NATO-a.
- Kad smo podnijeli zahtjev za članstvo u NATO-u, Rusija je rekla da će poduzeti takve korake. Sada vidimo da se to događa - rekao je Claesson. Ove snimke i aktivnosti predstavljaju rusku reakciju na ulazak Finske i Švedske u NATO. Pretpostavlja se da je reakcija došla tek sada jer je Moskva do sada bila preokupirana ratom u Ukrajini. Iako je Finska poduzela korake za jačanje vlastite obrambene posture, uključujući smještaj novog NATO središta za unaprijed postavljeno zapovjedništvo u Laponiji, koje se očekuje da bude operativno kasnije ove godine, Finska je i dalje patuljak u odnosu na Rusiju koja sada ima 1.5 milijuna vojnika.
Finska vojska
Finska obučava oko 21.000 ročnika godišnje koji zatim ulaze u stalnu pričuvu od 280.000. Od toga svake se godine 10.000 pričuvnika poziva na obuku osvježenja znanja, a u slučaju rata Finska može pozvati čak 900.000 vojnih obveznika koji su završili neki vid vojne obuke. Aktivne profesionalne snage broje oko 24.500 vojnika raspoređene u kopnene snage, mornaricu i zračne snage. U inventaru imaju 100 Leopard 2A6 i 100 Leopard 2A4. Prvi su nabavljeni polovni od Nizozemske, a drugi od Njemačke. Dodatnih 20-ak imaju sposobnost razminiranja ili su tenkovi za izvlačenje ili tenkovi nosači/lanseri mostova, dok još 10-ak služi za dijelove. Trenutačno Finska gleda ili na kupnju više Leoparda u bliskoj budućnosti ili na kupnju američkih tenkova Abrams, pisao je 24sata.
Za podršku svom pješaštvu Finska ima 212 borbenih vozila pješaštva od kojih je polovica švedskih CV9030, a druga polovica moderniziranih sovjetskih BMP-2MD. Nakon globalne nestašice dijelova za opremu iz sovjetske ere zbog rata u Ukrajini, Finska će vjerojatno započeti zamjenu svojih BMP-ova sa zapadnih, možda kupnjom švedskih CV90 ili američkih Bradleya. Finska raspolaže značajnom količinom opreme iz sovjetske ere za koju će uskoro tražiti zamjenu. Oprema je kupovana od Sovjetskog Saveza, kako se ne bi dao povod za eventualni napad.
Zimski rat
A, imali su i više nego dobar razlog. Nakon sklapanja sporazuma Ribentroop-Molotov koji je imao tajnu točku po kojoj su Berlin i Moskva podijelili istočnu Europu u interesne zone, Staljin je bacio oko na na odmetnutu Finsku. Naime, Koba je želio vratiti teritorije koji su bili pod kontrolom Ruskog carstva, a to je uključivalo Poljsku i Finsku koje su u međuvremenu proglasile nezavisnost. Sovjeti su krenuli na Finsku 30, studenog 1939. i kao i ostatak svijeta očekivali su brzu pobjedu. Sovjetski savez je na kraju dobio ovaj rat i osvojio deset posto finskog teritorija, ali sa strašnim gubicima. Procjenjuje se su Sovjeti imali oko 167.000 ubijenih ili nestalih, ranjenih oko 200.000. Izgubljeno je između 1200 i 3500 tenkova, a sovjetsko zrakoplovstvo izgubilo je između 200 i 500 zrakoplova. S druge strane, ukupni gubici Finske su bili oko 70.000 ubijenih, nestalih i ranjenih, 20 do 30 tenkova, 62 zrakoplova.
Učinak Sovjetskog Saveza u ratu nešto dužem od tri mjeseca bio je toliko loš da je izgubio značajan međunarodni položaj, a veliki gubici samo su potvrdili Hitlerovo mišljenje da je SSSR trula kuća kojoj je dovoljno samo razbiti vrata, a sve će se ostalo samo od sebe raspasti. Kuriozitet: U zimskom ratu je nastao naziv Molotovljev koktel. Naziv dolazi od tadašnjeg sovjetskog ministra vanjskih poslova Vjačeslava Molotova, koji je izjavio da Sovjeti na Finsku ne bacaju bombe, već humanitarnu pomoć. Finci su stoga izmislili "koktel" uz Molotovljevu hranu.
