Više od 140 milijuna ljudi biti će izbjeglice do 2050. godine ukoliko se globalno zagrijavanje nastavi kao do sada. Klimatske promjene rezultirati će masivnim seljenjima unutar država, ali i preko granica, i kreirati žarišne točke u kojima će deseci milijuna "zapeti" u već nakrcanim slamovima, objavila je Svjetska banka.
Svjetska banka istražila je tri regije, koje između sebe sadržavaju 55 posto populacije zemalja u razvoju. U sub-saharskoj Africi riječ je o 86 milijuna izbjeglica, u južnoj Aziji 40 milijuna, te 17 milijuna u Latinskoj Americi.
- Migracije pokrenute klimatskim promjenama već su krenule, ali još nisu uzele maha. To ne treba prerasti u krizu ukolko se sada pokrenemo i suočimo s onime što nas čeka - kaže John Roome iz Svjetske banke.
Takve migracije biti će izvor ekonomskih, društvenih i političkih problema i kriza, kažu iz Banke, kakve si ne možemo niti zamisliti.
Tri su, kaže Roome, načina na koja se države mogu zaštiti i ublažiti neizbježno. Prvo da se smanji emisija stakleničkih plinova, drugo da se plan kako se nositi s migrantima uklopi u planove za regionalni razvoj, te da se investira u dodatna istraživanja.
Ljudi će se, kaže Roome, ubrzano micati od prostora gdje je došlo do najveće katastrofe, prema krajevima gdje to nije tako izraženo.
Važno je da se na lokalnoj razini zna tko će i kako osigurati resurse za preživljavanje i snalaženje tih ljudi. Posljedicama globalnog zagrijavanja biti će ugrožene još desetine milijuna ljudi diljem svijeta. Čak 3 posto ukupne populacije u ove tri regije zemalja u razvoju potpuno će promijeniti mjesto boravka.
Prema projekcijama Banke u najgorem će slučaju migrirati oko 170 milijuna ljudi, a ukoliko se više resursa i truda uloži u prevenciju i usporavanje klimatskih promjena, migranata može biti "samo" 30 do 70 milijuna.
Većina izbjeglica biti će siromašni zemljoradnici ovisni o obradi zemlje, dok će na teritoriju njihovih bivših domova - zbog poplava ili suše - zemljoradnja biti nemoguća.
Bangladeš će, prognoziraju, "pojesti" more koje nadire (raste razina oceana).
- Ljudi će polako bježati od upornih suša, dizanja razina mora ili pak poplava. Ako smanjimo emisiju plinova, te oslabimo utjecaj globalnog zatopljenja, te već sada implementiramo neke mehanizme uz pomoć kojih ćemo se nositi s krizom, možemo doslovno spastiti milijune života - rekla je Kristalina Georgieva, šefica Svjetske banke.
Preko milijun "klimatskih izbjeglica" nahrupiti će u Europu do 2100. godine.
- Svijet, posebno razvijeni svijet, mora se pripremiti za takvu krizu. Trebati će nam nove institucije i poprilično sredstava kako se ne bi pronašli u neobranom grožđu - kaže Solomon Hsiang, profesor na sveučilištu Berkeley.
