Nekontrolirana i beskrajna izgradnja cesta 'razbila' je zemljane površine Zemlje u 600.000 fragmenata od koji je većina toliko mala da više ne mogu pružiti ni podržati divljinu, životinjski i biljni svijet, glavna je poruka novog međunarodnog istraživanja o utjecaju cestogradnje na zemlju.
Istraživači upozoravaju da područja bez cesta nestaju i apeliraju da je nužna hitna akcija kako bi se zaštitilo ono malo divljeg života i prirode koja je preostala, a koja čovječanstvu daje vitalne prirodne resurse poput vode i zraka.
Utjecaj cestogradnje na prirodu još je veći: uništavaju se šume, jača se zagađivanje zraka, a životinjske populacije se razdvajaju...
Nadalje, stručnjaci su objavili alarmantni podatak da je više od pola od 600.000 fragmenata zemlje koji su ostali između cesta manje od jednog kvadratnog kilometra, dok je tek sedam posto tih površina veće od 100 kvadratnih kilometara, odnosno površine širine i dužine deset puta deset kilometara, što je također malo.
Područja na svijetu koja imaju najviše površina bez cesti su prašume Amazone i Indonezije i tundre i šume na sjeveru Rusije i u Kanadi.
Praktički su cijela zapadna Europa, istok SAD-a i Japan prekriveni asfaltom, odnosno ostali su bez područja koja nemaju ceste.
Prema prognozama stručnjaka, do 2050. godine površina cesti povećat će se za čak 60 posto, a samo pet posto površina koje trenutno nemaju ceste zaštićeno je zakonom.
