Znanost
1652 prikaza

Alarm: Mora se zagrijavaju 60 posto više nego se misli

Zadarska riva
Dino Stanin (PIXSELL)
Toplija mora i oceani dovest će do niza promjena ekosustava i morske razine

Znanstvenici su podcijenili količinu topline koju su apsorbirali naši oceani tijekom proteklih 25 godina. Ovaj podatak dovoljno je alarmantan sam po sebi, a posebno činjenica kako su nove studije pokazale kako su mora apsorbirala 60 posto više topline od onoga što se dosada mislilo. 

Pokazuje to i kako je Zemlja puno osjetljivija na emisiju fosilnih goriva nego što se to ranije mislio. I da tu alarmima nije kraj pokazuje i pitanje koje se nameće, a to je kako globalno zatopljenje održati unutra podnošljivih granica. Posljednja procjena Međuvladinog panela o klimatskim promjenama IPCC-a, pokazuje kako su oceani upili 90 posto energije zarobljene stakleničkim plinovima. Svake godine tijekom proteklih 25, 150 puta toliko energije koja se koristi globalno završava u oceanima, što je 60 posto više od dosadašnjih procjena, piše BBC. 

A to je, slažu se stručnjaci, veliki problem. 

Požari oko Atene Pola stupnja Znanost Zatopljenje od 1,5 °C mnogim Hrvatima je život ili smrt

Svoja predviđanja znanstvenici baziraju na procjeni zagrijavanja Zemlje i topline koja se proizvodi po već ranije poznatima količinama stakleničkih plinova, koji nastaju ljudskom aktivnošću. Tako istraživanje pokazuje kako puno više topline završava u oceanima, ali i da čovjek svojim aktivnostima puno više takvih plinova emitira. Više topline iz iste količine plinova pokazuje kako je Zemlja postala osjetljivija na CO2. 

Smatraju tako kako će puno teže biti održati razine temperaturnog povećanja određenog pariškim sporazumom.

"To nam je veliki problem, i velika briga", rekla je glavna autorica dr. Laure Resplandy sa Sveučilišta Princeton

"Ako pogledate potrebu za održavanjem povećanja temperature ispod 1,5 stupnjeva kakva je preporuka, naše istraživanje pokazuje kako ćemo se susresti s velikim izazovima kako bi osigurali ispunjenje tih ciljeva, posebno zato što smo već neke prozore zatvorili", naglašava. 

Da će to biti težak zadatak s kojim će se čovječanstvo morati suočiti pokazuje i podatak kako da bi spriječili porast temperature od dva stupnja, emisija ugljičnog dioksida trebala bi se smanjiti za još dodatnih 25 posto. Uz taj veliki i težak izazov koji je pred nama u ovom stoljeću, očuvanje temperature ispod 1,5 ili dva stupnja, problem postaje puno veći ako znamo da sva ta ekstra toplina koja odlazi u oceane potiče značajne promjene u morima. 

"Topliji ocean imat će i manje kisika, što će se odraziti na ekosustavu. Tu je i problem podizanja razine mora , jer ako se ocean još više zagrije, doći će i do njegove ekspanzije, pa tako i podizanja razine", naglašava dr. Resplandy.

Zbog čega su ovi podaci drugačiji od ranijih?

Od 2007. godine znanstvenici su svoja istraživanja mogli temeljiti na 4000 mjernih jedinica slanosti u oceanima diljem svijeta. Metode koje su se koristile prije toga nisu bile jako pouzdane. Sada su, kako kažu, otkrili preciznu metodu koja mjeri količinu kisika i ugljičnog dioksida u zraku. Omogućilo im je to da precizno izmjere globalnu temperaturu oceana sve do 1991. godine, od kada su nam precizni podaci dostupniji. 

Arktik Klimatska propast Znanost Pakao na Arktiku: Raspao se najveći komad leda u povijesti

Ključni element je činjenica kako mora postaju toplija tako ispuštaju više ugljičnog dioksida i kisika u zrak. 

"Zagrijavanjem oceana količina plinova koje može zadržati se spušta. Mi smo tako mjerili izgubljenu količinu, i tada možemo izračunati koliko nam je topline potrebno kako bi objasnili promjenu plinova", naglašava dr. Resplandy.

Može li ta toplina izaći?

Kažu stručnjaci da može, ali da je riječ o procesu koji će trajati jako dugo, a započet će u trenucima kada počnemo hladiti atmosferu smanjivanjem utjecaja stakleničkih plinova. 

"Činjenica kako oceani sadržavaju toliku količinu topline koja može biti transferirana ponovno u atmosferu otežava nam zadržavanje temperature površine Zemlje ispod zacrtanih ciljeva u budućnosti. To je proces koji bi mogao trajati stoljećima", rekla je. 

Dio znanstvenika je zabrinut a dio će reći kako je potrebno uložiti dodatni napor na tom području. 

"Nesigurnost u tumačenju procjena zagrijavanja oceana i dalje je velika, čak i u slučajevima korištenja ove nezavisne metode, koja je također u nekoj mjeri nesigurna", rekao je Thomas Froelicher sa Sveučilišta Bern

Napominje kako bi ova otkrića trebala potaknuti daljnja istraživanja i razmišljanja kako porast temperature održat na razini ispod 1,5 ili dva stupnja. 

  • nikolce 17:07 01.Studeni 2018.

    Led se topi.Mora ce narasti i do deset metera a voda i do sezdeset stupnjeva toplija. Ja LED stavljam u vodicu da mi bude hladnija. A Vi?