Znanost
9724 prikaza

Apokalipsa kukaca: Umirat ćemo od gladi u pomoru svijeta

Nastavak sa stranice: 1

Ovakav gubitak živih vrsta na Zemlji danas se naziva "šestim masovnim izumiranjem", ovaj put ne uslijed asteroida ili ledenih doba, nego zbog ljudi i ovaj put neusporedivo brže nego ikada u milijardama godina povijesti našeg planeta. I nema bijega od toga. Nema povratka.

Zapisi iz povijesti novinara J. B. MacKinnona navode da su se kapetani brodova žalili što su im velika jata bakalara zaustavila brod usred sjevernog Atlantika, da su kapetani kod Sydneyja izvještavali da su danima brodili kroz velika jata kitova, da su istraživači Pacifika govorili da su se plašili zbog jata lososa koja su bila tako nesagledivo ogromna da su im mogla prevrnuti čamce. Kraljevskih pingvina u 35 godina nestalo je 88 posto, plavoperajne tune čak 97 posto.

Prženje kukaca Dobar tek Znanost Dvije milijarde ljudi jedu kukce svaki dan

Svake godine u Francuskoj se proda više igračaka "Žirafa Sophie" nego što ima pravih žirafa na životu u Africi. Brojnost vrsta je doista bitna. Tigrova, recimo, još ima, ali je 93 posto područja na kojima su nekoć živjeli, danas bez njih. Kukci s jedne strane, ali i velike životinje s druge strane, jer one su povezivale velike dijelove ekosustava. Kitovi su se rađali u oceanima, jeli, ispuštali izmet, a onda ugibali da bi njihova trupla postajala hrana, a njihovi kosturi stanište.

Znanstvenici zato sve više govore o funkcionalnom izumiranju životinja i biljaka, o stanju u kojem čak kad pripadnika nekih vrsta još i ima, njih je sada tako malo da više ne igraju svoju ulogu u ekosustavu. Članak u Natureu iz 2013. predstavio je računalne i prirodne modele koji su dokazali da čak i 30 posto manji broj jedinki, može dovesti do potpunog izumiranja drugih vrsta.

Čuveni je primjer morske vidre koja je u jednom trenutku u sjevernom Pacifiku skoro istrijebljena, što je dovelo do bujanja njenog izvora hrane, morskih ježeva, a onda je to za posljedicu imalo iščezavanje cijelih šuma morske trave i na kraju potpunog nestanka Stellarove morske krave.

Pritom je postala činjenica, kako je u BioScienceu napisao profesor bioraznolikosti sa Sveučilišta Exeter Kevin Gaston, da je čovječanstvo neusporedivo bolje u stanju primijetiti potpuni nestanak nečega iz okoliša, nego progresivne promjene. Napisao je to povodom skoro potpunog nestanka bengalskog supa prije nego što je čovjek primijetio da se uopće nešto događa.

Pčelar sa svojom košnicom | Author: Lisa Ducret/ DPA/ Pixsell Lisa Ducret/ DPA/ Pixsell

Znanstvenici danas zato govore o izumiranju – što je potpuni nestanak vrste, o izumiranju vrsta na ograničenom prostoru, ali i o "defaunizaciji", odnosno o gubitku jedinki, raznolikosti, apsolutnom broju životinja na jednom prostoru. Još prije četiri godine znanstvenici su u Scienceu tvrdili da svijet ovaj izraz treba prihvatiti kao sveprisutnu činjenicu kao deforestaciju, gubitak područja pod šumama.

Prošle godine već se shvatilo i javno objašnjavalo da se događa "biološka anihilacija", raspadanje načina funkcioniranja ekosustava, da su populacije divljih životinja od 1970. godine na cijeloj Zemlji izgubile u prosjeku oko 60 posto pripadnika svake pojedine vrste.

Ove godine ne bilo tko nego američki Proceedings of the National Academy of Sciences objavio je da kada se promatra biomasa sisavaca na cijelom našem planetu, dakle ukupna težina svih sisavaca na Zemlji, 96 posto otpada na ljude i na stoku koju čovječanstvu uzgaja. Samo četiri posto otpada na sve ostale sisavce koji žive u divljini. A u takvom svijetu šokantnih spoznaja još nismo niti stigli do potpunih spoznaja uništavanja populacija kukaca diljem svijeta.

Znanstvenici su pokušali računati koristi po svijet od toga što kukci naprosto rade svoj posao u velikim brojevima. Bilijarde buba landraju od cvijeta do cvijeta, pri čemu oprašuju tri četvrtine naših usjeva za hranu, što ekonomski gledano vrijedi 500 milijardi dolara svake godine. A u to još ne spada 80 posto oprašivanja svih onih divljih biljaka, što je temelj života po cijelom planetu.

Vilin konjic Jeste li se pitali... Znanost Kukci su prvi letjeli, ali kako su prvi dobili krila?

Nadalje, kukci jedu biljke, biljke jedu njih, pretvaraju biljke u bjelančevine, čime postaju osnova rasta sve sile drugih vrsta, kao što su slatkovodne ribe, velika većina ptica, pa onda i svih onih vrsta koje jedu te vrste... Zabrinuti smo za opstanak grizlija. A jesmo li zabrinuti za sve one pčele koje oprašuju bobice koje jedu grizliji ili muhe kojima se hrane mali lososi, koje medvjedi jedu kad narastu? Da se ne govori o razgradnji tla.

U 19. stoljeću doseljeni farmeri u Australiji shvatili su da se izmet krava tamo raspada mjesecima, pa i godinama, a stoka je odbijala pasti blizu svog izmeta. Tek 1951. entomolozi su shvatili da tamošnji kukci nisu u stanju adekvatno se nositi s balegom krava, da su evoluirali u svijetu u kojem su imali posla s izmetom tobolčara, takvih stvorova. Narednih 25 godina u Australiji su pažljivo unosili balegare kako bi riješili taj problem.

U SAD-u svake godine balegari rančerima uštede čak 380 milijuna dolara. I sad, jedna od najgorih stvari – čovječanstvo je do danas uspjelo proučiti samo dva posto beskralježnjaka za točno ocijeniti jesu li u opasnosti da izumru, u kojoj su fazi, o opasnostima i šteti izumiranja da se ne govori.

Kako bi uopće izgledao svijet u kojem više ne bi bilo kukaca? Znanstvenici ga opisuju riječima poput "kaosa", "kolapsa", čak i doslovno kao "Armagedon". David Wagner, entomolog sa Sveučilišta Connecticut, opisao je svijet bez cvijeća, s potpuno tihim šumama, svijet pun izmeta i starog opalog lišća koje trune, pun trupala koja se gomilaju uz ceste i po gradovima. Bio bi to svijet "raspada i propadanja, erozije i gubitka koji bi se protezali kroz sve ekosustave" i od grabežljivaca sve do biljaka.

Glad i umiranje | Author: Óðinn/ CC BY-SA 2.5 ca Óðinn/ CC BY-SA 2.5 ca

Svijet bez kukaca značio bi da je izumrla većina biljaka i životinja, da su eksplodirale gljivice koje bi u prijelaznom razdoblju profitirale na masovnoj smrti i truleži. A čovjek? On bi preživljavao onoliko koliko bi bio u stanju iskoristiti povratak na žitarice koje se oprašuju pomoću vjetra i ribarstvo na moru, pritom kubureći s užasnim pomorima od gladi i ratovima za resurse.

"Preživjeli bi se u tom uništenom svijetu grčili opstati zarobljeni u ekološkom 'mračnom dobu' i svoje bi molitve bogu upućivali neka vrati opet travu i bube", opisao je E. O. Wilson.

  • Stranica 2/2
  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • crazy.dictator 10:19 18.Siječanj 2019.

    tko je ono rekao da je covjek bozje djelo? pa svakodnevno se dokazuje da ako je stvarno rezulatat stvaranja njegov stvoritelj ocigledno ima rogove i kopita a covjek mu je stvarno"najbolje"dijelo