Bića iz Jadrana: Nemaju pluća ni škrge, ali dišu u moru

Ima ih u plićacima, pa sve do dubina od 7000 metara. Može ih se naći oko Australije, Sredozemnog mora, Pacifika, Mediterana i Kariba. A njihovih 1300 vrsta diljem svijeta može varirati od samo jednog milimetra do čak 70 centimetara u prosjeku. Morski pauk je čudesna morska životinja s nekoliko vrlo zagonetnih tajni, odnedavno, međutim, s jednom tajnom manje.

Biolozi su uspjeli odgovoriti kako ta stvorenja uspijevaju disati kad nemaju niti škrga niti pluća. Skupina istraživača sa Sveučilišta u Montani zagonetku s disanjem morskih pauka odgonetnula je na primjeru njihove najveće vrste na svijetu, proučavajući antarktičke morske pauke, a otkriće su objasnili u Journal of Experimental Biology.

Krenuli su od pretpostavke da antarktički morski pauci kisik iz mora moraju unositi u tijelo direktno kroz površinu svog tijela, a način na koji funkcionira njihovo "srce", uputio ih je ravno na točno određeni dio tijela. Riječ je o njihovim nogama i o svojevrsnom crijevu koje ne služi za probavu, nego koje se pruža kroz noge i potom kroz samo tijelo, razmjerno maleno u odnosnu na noge, kako bi stiskanjem i opuštanjem u ravnomjernom ritmu pumpalo hemolimfu.

Hemolimfa je rakovima, člankonošcima, kukcima i paucima ono što je kralježnjacima krv. Odgovor se, znači, morao kriti u površini oklopa na nogama. I kada su znanstvenici te njihove noge promotrili pod mikroskopom, otkrili su sićušne pore u njihovom oklopu, dovoljno duboke i dovoljne ukupne površine u odnosu na površinu vrlo čvrstog oklopa cijelog tijela da morska voda, u direktnom kontaktu s mekanim tkivom morskog pauka kroz te pore, opskrbljuje tijela tih stvorova kisikom.

DJEDOVIM STOPAMA Kultura Unuk Jacquesa Cousteaua: Mog djeda očarala je Dalmacija i zato smo tu snimili film

Na vrlo sličan način, inače, kisikom se opskrbljuje i zametak ptice, gmaza ili vodozemca u jajetu, samo što je ovdje riječ o načinu na koji funkcioniraju odrasle jedinke tih oko 1300 vrsta diljem podmorja cijelog planeta.