Znanost
169 prikaza

Bizarni planovi: Nuklearkama htjeli raznijeti luke, kanale...

Nuklearna eksplozija
Thinkstock
Vladini znanstvenici serijom nuklearnih eksplozija planirali su raznijeti više lokacija u svijetu, a razlozi su bili nevjerojatni

Ove se godine navršava 60 godina otkako je američka Komisija za atomsku energiju (AEC) čvrsto naumila svojim projektom Plowshare pronaći mirnodopsku primjenu atomskih bomba. 

Bili su vrlo ambiciozni i vrlo maštoviti. Entuzijastičnim vladinim znanstvenicima padalo je na pamet da bi pomoću niza kontroliranih nuklearnih eksplozija mogli raznijeti prostor za luku na Aljasci. 

Ili da bi mogli razoriti dovoljno duboko u podzemlje kako bi oslobodili prostor za podzemni rezervoar u Arizoni. Ili vješto i lukavo usmjerenom nuklearnom eksplozijom probušiti tunel za cestu I-40 kroz planinu Bristol Mountains kod Los Angelesa.

Srećom pa su od skoro svega toga odustali zato što su zapeli već na prvoj prepreci kad su krenuli s podzemnim nuklearnim eksplozijama na mjestima za koja su pretpostavljali da bi takvi žestoki udari mogli izazvati velike pukotine u plino- i naftonosnim slojevima iz kojih bi se onda lakše crpili nafta i plin. 

Bila je to ideja jako bliska današnjem "frackingu". Ispostavilo se, međutim, da bi plin koji bi nakon takvih eksplozija doista pokupljao, bivao redovito zagađen radijacijom koja se iz njega više nije mogla ukloniti. 

Pa čak ni s vremenom nije nedostajala, kao što su si neki od znanstvenika zacrtali da će se dogoditi. A tu je bila i ta kvaka s Amerikancima koji su vrlo brzo shvatili da nuklearne bombe ispuštaju radijaciju koja oblacima može preći tisuće kilometara prije nego što nekoga usreći radioaktivnom kišom.

Nekoliko godina su vlasti ipak detonirale atomske bombe u te svrhe. 1962. je tako u Nevadi eksplodirala nuklearna eksplozija Sedan koja je kupolu stijena i zemlje digla čak 90 metara u zrak, proslavivši se i kao eksplozija koja je Amerikance zasula radioaktivnim oborinama kao nijedna druga. 

Bomba snage 104 kilotona izbacila je iz rupetine 11 milijuna tona zemlje i stijena, ostavivši na tom mjestu 100 metara dubok i 390 metara širok krater. Bila je riječ o tako impozantnoj rupetini da su je ubrzo zakonom zaštitili smjestivši je u Nacionalni registar povijesnih mjesta.

O onome što su znanstvenici sve namjeravali napraviti svjedoče dokumenti iz Predsjedničke knjižnice Lyndona B. Johnsona

Bombama su htjeli krotiti riječne brzace po Brazilu, izbušiti mediteransku obalu u Egiptu kako bi tamo sagradili hidroelektranu, čak im je padalo na pamet da bi s nekoliko stotina nuklearnih eksplozija mogli prorovati postojeći panamski kanal kako bi ga proširili jer su stalne svađe s Panamom svako toliko mogle dovesti do problema u održavanju kanala s ustavama.

Jedna od varijanti im je bila da direktno kroz Nikaragvu raznesu sasvim novi kanal koji su zatim htjeli nazvai "Pan-atomski kanal".

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.