Do kraja stoljeća New York uslijed klimatskih promjena neće trpjeti posebno povišenje razine mora uslijed naleta tropskih oluja. Prvi dio sažetka studije jezivo je varljiv. Zaključak skupine znanstvenika objavljen u PNAS kaže da će već u razdoblju od 2030. do 2045. učestalost poplava koje se pojavljuju u tom gradu jednom u 500 godina uslijed rasta razine mora postati – jednom u pet godina.
Tropske oluje New York će zaobilaziti zbog toga što će prolaziti više prema pučini, ali će zato „grad koji nikad ne spava“ stradati uslijed otapanja dijelova ledenog pokrova Antarktike koji se svako toliko podjednako i katastrofalno i spektakularno urušava već posljednjih nekoliko godina. „Betonska džungla“ tako će vrlo brzo, za samo nekoliko godina, postati „betonska močvara“.
„Otkrili smo da su razdoblja poplava od 2,25 metara iz doba prije 1800. godine kad su se pojavljivale jednom u 500 godina, u razdoblju između 1970. i 2005. učestala jednom u 25 godina, a 95 posto naših simulacija pokazuju da će u razdoblju između 2030. i 2045. to postati svakih pet godina“, stoji u izvještaju znanstvenika.
A dalje, od 2280. dalje to će postati stalno stanje u New Yorku. Naravno, ukoliko čovječanstvo prethodno ne zaustavi klimatske promjene, odnosno sve više temperature diljem svijeta uslijed kojih se, među ostalim, otapa nekoć „vječni led“ polova. A tek kad se probiju uragani... Na što nalikuju takve poplave tim znanstvenika predvođen Androm J. Garner s Pennsylvanijskog državnog sveučilišta ilustrira onime što se događalo u listopadu 2012. kada je uragan Sandy pobio 48 ljudi u New Yorku.
Prethodno je pobio 54 ljudi u Haitiju, 11 na Kubi, desetke po SAD-u, ukupno 147 stanovnika država po Sjevernoj Americi. Vjetrovi su šibali brzinom od 130 kilometara na sat, tlak zraka pao je na 940 milibara, što je rekord svih vremena, milijuni su ostali bez struje, štete su bile jezive, valovi u njujorškoj luci dosezali su rekordnih 10 metara... i sve tome slično. A prethodno je uragan na svom putu kroz Karibe „superoluja Sandy“ bila još i puno gora.
Konačni zaključak studije jest taj da će katastrofalne poplave, koje su se inače bilježile jednom u 500 godina u tim područjima, vrlo brzo, za samo desetljeće i pol, početi događati svakih pet godina. To će onda značiti utapanja, ozljede, štete i na kućama i stanovima građana i na ekonomiji, potom razvoj niza bolesti tipičnih za poplavna i močvarna područja.
U tom istom istraživanju znanstvenici su naveli i da je u New Yorku, u odnosu na 1900. godinu, već danas prosječna razina mora dana već najmanje 30 centimetara viša, što je posljedica povećanja volumena vode u oceanima uslijed zagrijavanjima. Za sljedećih još najmanje 20 godina pritom se procjenjuje da će zagađenje ugljičnim dioksidom diljem svijeta nastaviti rasti zbog nedovoljno brzog odustajanja čovječanstva od korištenja ugljena, nafte i plina kao izvora energije.
