Znanost
1079 prikaza

'Danas dnevno primimo informacija kao nekad cijeli život'

Goran Šarić
YouTube
Odakle ravnozemljaši? Političarima je korisnije da društvo iz godine u godinu proživljava 1941. i 1945., eventualno i 1991. i 1995.

Goran Šarić je završio Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, diplomirao je i magistrirao teologiju i filozofiju te doktorirao povijest.

Pitali smo ga tko je 'kriv' za depopularizaciju znanosti?

Albert Enstein je govorio da ako nešto nismo u stanju jednostavno objasniti, onda to nismo razumjeli. Znanstvenici često govore jezikom koji je stran široj populaciji. Kad se dugo bavite nekim područjem, upadate u zamku da zaboravite kako nisu svi upoznati s tom materijom kao vi. Vodeći svjetski fakulteti imaju katedre za popularizaciju znanosti, odnosno 'javno razumijevanje znanosti'. Profit u društvu u kojemu je jedini kriterij forsiranje jeftine zabave daje brže rezultate nego ulaganje u serijale poput 'Cosmosa' pokojnog Carla Sagana. Iza popularizacije znanosti moraju stajati znanstvene institucije, potrebna je državna strategija. I koliko god ima istine da u svakom društvu jeftina zabava nalazi na mnogo više konzumenata nego obrazovni program, toliko i među znanstvenicima ima nemali broj onih koji su fakultete završili radi plaće, a ne iz ljubavi prema znanosti. A ako netko nešto ne voli, kako da to prenese drugima?

Konferencija vjernika uvjerenih u "ravno Zemlju" | Author: YouTube YouTube

Zašto su ljudi skloni vjerovati da je Zemlja ravna ploča unatoč svim kontra dokazima?

Ljudi stavove uglavnom prihvaćaju na temelju emocija, a ne racionalnih dokaza. Jedan antički pisac je napisao da ne može vjerovati da postoje toliko primitivni ljudi koji misle da je Zemlja okrugla i da na drugoj strani Zemlje ljudi vise na glavama, a stabla rastu naopako. Vidimo da je takvih rasprava oduvijek bilo. Malo ljudi, čak i sa završenim fakultetima iz prirodno-znanstvenih područja, dovoljno poznaje fiziku, geofiziku, geologiju, nuklearnu fiziku ili astronomiju da se može upustiti u argumentiranu raspravu oko te ili sličnih tema. Gledao sam predavanje profesora fizike koji, naravno, ne vjeruje da je Zemlja ravna ploča, ali je uspješno pobijao sve dokaze svojih studenata o tome kako je Zemlja okrugla. To samo pokazuje koliko je ljudsko znanje u koje se često kunemo krhko. Priče o Zemlji kao ravnoj ploči zapravo služe kao dimna zavjesa. Dok se ljudi bave mišlju o tome skriva li svjetska vlada istinu o obliku Zemlje, lokalni političar namješta natječaj za farbanje klupica u gradskom parku, kaže Šarić.

Je li dobro u sve sumnjati, pa i u znanost? S druge strane, izgleda da su ljudi skloni ipak vjerovati u fame poput ravnih ploča bez dokaza.

Znanost funkcionira u stalnoj tenziji između skepticizma i otvorenosti. Ako klatno prevagne u skepticizam, onda ostajemo zatvoreni za prihvaćanje novih spoznaja. Ako smo previše otvoreni, onda je moguće da se i nedokazane ideje uvuku u znanost. Dio ljudi ima potrebu u sve sumnjati, jer im to daje osjećaj elitizma. Opet, drugi se osjećaju sigurniji kad vjeruju autoritetima. U znanosti sve treba biti podložno preispitivanju, tu nema konačnih istina, nepogrešivih autoriteta i neupitnih dogmi. Ali preispitivanje bez korištenja znanstvene metodologije nije preispitivanje nego bulažnjenje. Znanost u Hrvatskoj nije popularna zato što se na znanosti ne kupuju jeftini politički poeni. Osnova znanosti je logičko razmišljanje i kritičko preispitivanje, a kad bi birači kritički analizirali predizborna obećanja i postizborno djelovanje političkih elite, one više ne bi bile elite. Hrvatske znanstvene institucije nisu u sjajnom stanju, vidimo da zagrebačko sveučilište iz godine u godinu ima sve slabiji rejting. Nema političke volje jer je za političare korisnije da čitavo društvo iz godine u godinu proživljava 1941. i 1945., a eventualno i 1991. i 1995.

Donald Trump na sastanku sa Schumerom i Pelosi | Author: REUTERS REUTERS

Može li se u tom kontekstu gledati i izjava čelnika jedne od 'najjačih' zemalja svijeta, Donalda Trumpa, da ne vjeruje u globalno zatopljenje, što za sobom vuče teške posljedice po cijelu Zemlju?

Ta izjava je zanimljiva jer upućuje na to da iza njega stoje lobiji koji se protive ideji o globalnom zatopljenju, kao što neki drugi lobiji forsiraju tu ideju. Naftni, nuklearni i drugi lobiji se sukobljavaju, a političari zastupaju njihove interese preko leđa naroda. Trumpov primjer pokazuje da je i na Zapadu slična situacija kao i kod nas, samo što je to tamo suptilnije i perfidnije te se zove lobiranje, a ne korupcija. Prosječan čovjek, uz to, prezasićen je informacijama. U jednom danu dobije više informacija nego ljudi nekad u cijelom životu. Ali to su uglavnom beskorisne informacije. Iako većina ljudi sigurno ima više afiniteta prema jeftinoj zabavi, nego prema znanosti, stvar je u marketingu i načinu prezentacije. Domagoj Burić zna upakirati proizvod i zato su njegovi dokumentarni filmovi o povijesti gledani. Čak i najozbiljnije teme kod publike će imati veći uspjeh ako su iznesene kroz neki vid performansa. Primjer su nastupi fizičara Davora Pavune u medijima, koji su vrlo gledani. Vjerojatno se svakoj generaciji čini da svijet ide svojem kraju, da više nitko ne poštuje starije, da su prave vrijednosti nestale... Tako su svoje vrijeme vidjeli i autori Novog zavjeta. Bez obzira na naš subjektivan dojam, neke megatrendove možemo uočiti. U znanosti, čeka nas nova revolucija u polju nanotehnologije i biotehnologije što otvara vrata transhumanizmu i svim njegovim filozofskim, etičkim i moralnim posljedicama. Pred našim očima mijenja se, po svojoj prilici zauvijek, i etnička i kulturološka slika zapadne Europe. Migranti zamjenjuju dosadašnje stanovništvo koje ima negativan prirodni priraštaj. Ti novi stanovnici Europe imaju svoje običaje i samo je pitanje hoće li islam pobijediti sekularni Zapad ili će sekularizam pobijediti islam?! U Hrvatskoj je problem još i veći nego u zapadnim zemljama, jer uz to što se manje djeca rađa nego što ljudi umire, deseci tisuća mladih svake godine odlaze, mnogi vjerojatno zauvijek. Kako sve to promijeniti? Kriza je prije svega duhovna i idejna. Potrebna je promjena matrice, odnosno paradigme. Ako je ne promijenimo, zamjenit će nas oni s 'kvalitetnijom' matricom. Obrazovanje je važno, ali ne samo školovanje. Školovan čovjek ne mora imati 'obraz'. Obitelj je i važnija od škole. Obitelj je nukleus društva. Ako je obitelj zdrava, onda će biti i društvo. Proces je obostran, pa će nezdravo društvo utjecati i na obitelj. Mi kao pojedinci ne možemo mijenjati svijet. Ni ne trebamo. Dovoljno je da pridonesemo na svojoj mikrorazini. Željko Malnar je govorio da je svijet kao ocean - ako poboljšaš jednu kap, poboljšao si cijeli ocean.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.