Kardiokirurzi diljem svijeta vrlo često su uočavali razliku u tome kako su im tekle transplantacije srca, da bi sada istraživanje objavljeno u Lancetu dalo odgovor na dobar dio pitanja koja su se gomilala oko tog fenomena. Operacije na otvorenom srcu ispostavilo se da je sigurnije izvoditi ih u poslijepodnevnim satima, nego tijekom jutra.
Razlog je unutarnji tjelesni sat ljudi koji dovodi do velikih promjena u načinu na koji naša tijela funkcioniraju tijekom dana. Jedna od ranijih teorija, po kojoj je razlog ležao u tome da su liječnici ujutro bili umorniji, pospaniji, ovime je pala u vodu. Kirurzi zbog operacije moraju zaustaviti srce, uključujući i one operacije u kojima se izvode zahvati na srčanim zaliscima.
To je za organ ogroman stres, jer znači smanjeni dotok kisika u srčano tkivo. Liječnici i znanstveni istraživači na reprezentativnom uzorku su analizirali komplikacije uključujući i srčane udare i smrtni ishod. Tako su došli da je od 298 jutarnjih pacijenata njih 54 imalo pojavu štetnih događaja. Od 298 poslijepodnevnih pacijenata njih 28 je imalo štetne događaje.
Statistika je, znači, pokazala da se već i s pukim prebacivanjem pacijenta iz jutarnjeg termina za operaciju u poslijepodnevni mogućnost vrlo opasnih komplikacija smanjuje za čak jednu jedanaestinu, skoro 10 posto. BBC je, prenoseći Lancetovu vijest, citirao profesora Barta Stelsa s Pasterovog instituta iz Lillea. „Ne želimo plašiti ljude operacijama. One u prvom redu spašavaju živote“, kazao je. Rekao je da je prebacivanje svih operacija isključivo u poslijepodnevne termine u bilo kojoj bolnici nemoguće iz očitih razloga.
Međutim: „Ako možemo prepoznati koji pacijenti su u posebnom riziku, kod njih definitivno ima smisla inzistirati na tome da ih se operira poslijepodne.“ Situacije koje su posebno otežavajuće kod operacija su dijabetes tipa 2 i višak kilograma. Poznato je da se rad srca mijenja tijekom dana, kao i to da je rizik od srčanog ili moždanog udara najveći ujutro, dok je aktivnost i srca i pluća najviša poslijepodne.
Dr. John O'Neill s britanskog Laboratorija za molekularnu biologiju Medicinskog vijeća za istraživanja ističe da i na sportskim natjecanjima sportaši najbolje rezultate postižu baš tijekom ranog ili kasnog poslijepodneva. Jedno od objašnjenja poslijepodnevnog srčanog fenomena bilo je i to da su neki ljudi naprosto „poslijepodnevni tipovi“.
To se tvrdilo i za kirurge i za pacijente. No, istraživanjem su ti faktori neutralizirani i dokazano je da na ishod operacije nemaju utjecaja. Znanstvenici su do sada identificirali već 287 gena koji utječu na ritam rada srca, da bi laboratorijskim istraživanjima na miševima potom ispitivali utjecaj eksperimentalnih lijekova koji utječu na pojedine gene, odnosno da bi potom provjeravali koliko se negativan utjecaj pojedinih gena može smanjiti.
