Znanost
8179 prikaza

Dobrota se ne isplati - šteti zdravlju

Depesivan, usamljen čovjek
Thinkstock
Znanstvenici su došli do zapanjujućih otkrića o štetnim posljedicama altruizma

Dobrota je nešto oko čega se ljudi često žestoko raspravljaju. S jedne strane imate ljude koji će reći da su sami sebi uvijek na prvom mjestu, a drugi kažu da je bitno razmišljati o potrebama drugih. Istraživači kažu da epidemija usamljenosti, koja hara zapadnim svijetom, može biti jednako opasna po zdravlje kao i pušenje ili pretilost. Dok postoje tako jasni dokazi da je društvena aktivnost gotovo jednako bitna kao i tjelesna aktivnost, Newsweek se pita zar nije logično da trošimo barem jednako truda na održavanje dobrih odnosa kao i na ostale zdrave aktivnosti kao što je vježbanje i dijeta.

Kao i sve druge aktivnosti, tako i održavanje društvenih kontakata zahtijeva ulaganje vremena, energije, a ponekad i nešto novca. Međutim, koliki su benefiti dobrote i dijeljenja?

Društvene prednosti, čini se, postoje. Barem ako pitate evolucijske psihologe koji su razvili teoriju o kompetitivnom altruizmu. Teorija kaže da pojedinci skloni pomaganju imaju viši društveni status u grupi, a samim time imaju više prilika za odabir potencijalnih partnera. Čak i aktualna istraživanja pokazuju da altruistični ljudi govore da su zadovoljni svojim životom i da imaju manje problema s depresijom.

Ruka stare osobe | Author: Pixabay Pixabay

Kao i svaka priča, tako i altruizam ima svoju drugu stranu. Istraživanja sugeriraju da postoji i višak dobrote ili dobročinstva. Simptomi stresa i općenito lošeg mentalnog stanja najčešće se bilježe kod ljudi koji svakog dana pomažu drugima. Nije riječ samo o zdravstvenim radnicima, već i o ljudima koji se brinu o članovima obitelji. Balansirati između brige o drugima i brige o sebi zahtjevan je posao. Iako smo svjesni koliko je bitno odvojiti nešto vremena za sebe, to nije uvijek lako.

Međutim, dobrota znači i da imate ugodnu osobnost, niste agresivni, manipulativni ili osvetoljubivi. Dobrobiti svega toga ipak nisu toliko jasne. Izražavanje ljutnje povezano je s povećanim rizikom od srčanih bolesti u zapadnom svijetu, u azijskim kulturama je upravo suprotno.

Zapadna istraživanja su pokazale da je ljutnja i potiskivanje bijesa povezano s lošijim zdravstvenim stanjem. Stoga, preporučuje Juliet Wakefield, izbjegavajte ljutnju, ali ako se već naljutite, onda biste trebali to i pokazati.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.