Znanost
7720 prikaza

Dokazali urotu protiv Marije Magdalene - nije bila grešnica

Scena iz filma Pasija
Icon Productions
Ona je bila Isusu najdraži učenik, najvažniji lik u Novom zavjetu, a onda joj je kršćanstvo brutalno ubilo reputaciju

Od veljače ove godine, kada je premijerno prikazan, do danas igranom filmu "Marija Magdalena" naprosto ne ide dobro. Nije mu pomogla niti Rooney Mara u glavnoj ulozi, čak niti Joaquin Phoenix u ulozi Isusa Krista. Navodeći doista tek osrednju ocjenu, kritika nedavno objavljena na "Rotten Tomatoes" objašnjava u čemu je problem: "'Marija Magdalena' gaji očito poštovanje prema toj osobi. Nažalost, nedostaje mu zamaha ili dubine karaktera kako bi njena priča bila zanimljiva."

Ironično, koliko god da je riječ o biblijskom liku, film je mogao biti baš eksplozivan i obarati rekorde samo da se držao onoga što o njoj danas kaže znanost. Za snimiti financijski vrlo uspješan film, redatelji nisu morali pribjegavati niti divljoj fikciji poput Dana Browna u "Da Vincijevom kodu", u kojem je opisana priča da su Marija iz Magdale i Isus bili supružnici, da su imali djecu, te da Katolička crkva skoro 2000 godina, sve do danas, proganja njihove potomke.

Razapinjanje Isusa Krista Izvorni grčki Life "Dopuna Biblije" - otkriven heretički tekst o Isusovom bratu

Dovoljno bi bilo snimiti film koji bi se oslanjao na arheološke materijalne dokaze do kojih je došla Elizabeth Schrader, doktorandica sa Sveučilišta Duke, a koje je ove godine objavila u Harvard Theological Review. Koliko god to zvučalo senzacionalistički, opis da je riječ o "uroti prikrivanja prave prirode Marije Magdalene staroj 18 stoljeća" zapravo je sasvim utemeljen. Schrader je ustvrdila da je pronašla dokaze o tome da su ljudi koji su u doba najranijeg kršćanstva kopirali, odnosno prepisivali Bibliju, namjerno prikrivali značaj njene uloge u priči o Isusu.

Njeno istraživanje počinje s pričom o Lazaru u Evanđelju po Ivanu (11:1-44), gdje se navodi da je Lazar imao dvije sestre, Mariju i Martu. Do sada se smatralo da je problem s Marijom iz Magdale nastao kada je papa Grgur I tijekom mise 591. godine, kao netom ustoličen, napravio pogrešku, nejasno predstavivši ovu ženu kao grešnicu, odnosno da je u jedan lik stopio tri žene; grešnicu koja se pročistila u Luki, Mariju iz Betanije iz Ivana, te Mariju iz Magdale, opsjednutu demonima iz Marka.

U to doba je u Europi koja je već dugo plesala na rubu potpunog raspada civilizacije, bilo jako malo knjiga, zato je i Bibliju imao tek krajnje rijetko koji kršćanin. A i bila su to tako neprosvijećena vremena da bi, sve da su kršćani i posjedovali rukom prepisani primjerak Biblije, malo tko od njih bio kadar i pročitati je. Slijedilo je "mračno doba" Srednjeg vijeka, tijekom kojega se o njoj govorilo kao o prostitutki.

Takvo tumačenje njenog lika prva je odbacila Reformacija u 16. stoljeću, a katolički kalendar tu sliku izbacio je tek 1969. godine. Smatralo se, znači, da je za sve kriv gaf pape Grgura I. Schrader je, međutim, zagrabila na izvoru podataka. Došla je do najstarijeg zapisa Evanđelja po Ivanu, kako se smatra iz 2. stoljeća, te je tamo, u dijelu o Lazaru, uočila da je netko na mjestu Lazarovih sestara, kod druge Marije, precrtao jotu grčkog alfabeta i umjesto toga napisao slovo theta, odnosno "t".

Također je prilagodio sve ostalo i odjednom je Marija postala Marta. U nastavku drevnog izvornog kršćanskog teksta Schrader je shvatila da je nepoznati majstor za prepisivanje knjiga zapravo od jedne Marije napravio dvije žene, Mariju i Martu, te da je prilagodio tekst umjesto jednini, množini. Pronašla je, također, doslovno za svako mjesto koje se navodi u Evanđelju po Ivanu, a gdje se spominje Marta, neki stari rukopis u kojem se na tom mjestu navodi Marija.

Nastavila je dalje istraživati i utvrdila da otprilike jedna petina grčkih rukopisa i jedna trećina starih latinskih u sebi ima nešto vrlo neobično što se događa s Martom. Njen zaključak je da su kasnijim intervencijama fiktivnu Martu ubacili u priču o Lazaru. Schrader je nastavila dalje istraživati. Pronašla je dokaze o tome da je nekoliko ranokršćanskih teologa i svećenika bilo na istom tragu, da se Marta zapravo odnosi na Mariju iz Magdale.

Priča o Isusovoj supruzi Neugodna istina Kultura Čudesna priča o Isusovoj supruzi: Prvi dokazi nisu krivotvorina

Tertulijan iz Kartage, koji je živio, okvirno, od 160. do 240. godine, pisao je da je Marija bila ona koja je Isusu rekla u Ivanu 11:27 "Da, Gospodine! Ja vjerujem da si ti Krist, Sin Božji, Onaj koji dolazi na svijet!" Schraderina kolegica dr. Ally Kateusz prikupila je snimke desetak ranokršćanskih sarkofaga koji u Lazarovoj priči prikazuju samo jednu ženu. Isto su pronašle i na relikvijarima iz 5. stoljeća. To samo po sebi dokazuje da je Lazar imao samo jednu sestru i da se ona zvala Marija.

To ne dokazuje da je to Marija iz Magdale, no Schrader je otišla dalje, te je pronašla niz očitih sličnosti između ta dva lika iz evanđelja. U Evanđelju po Luki navode se sestre, jedna je pobožno slušala Isusovu propovijed, dok je druga obavljala sav posao po kući. Lazar se ne spominje. Sličnosti je jako puno i Schrader smatra da je autor Evanđelja po Ivanu naprosto dvije sestre prekopirao iz Luke u svoje evanđelje.

Marta Lazarova sestra odjednom više nije Marija iz Magdale, nego žena koja je tiho sjedila uz Isusove noge u Luki 10:38-42. Kada se stvari tako primijete, što se dobiva? Ukazuje se lik žene koja je u Ivanu izgovorila centralno mjesto ispovijedanja vjere u Isusa, koja je potom Isusa pomazala, zatim koja je stajala podno križa na kojem je Isus razapet i onda čak bila prva kojoj se Isus ukazao ustavši iz mrtvih.

"Evanđelje po Isusovoj supruzi" | Author: public domain public domain

Ovako spektakularna uloga jedne žene u priči o Isusu lako je zamisliti da je bila previše za ranu kršćansku crkvu, posebno za preživjeti tijekom Srednjeg vijeka s odnosom prema ženi kakav je već bio. Uz križanje slova i mijenjanje najranijeg poznatog rukopisa iz Evanđelja po Ivanu, što je materijalni dokaz, vrlo je izvjesno da je netko, od 2. stoljeća pa kasnije, planirano radio na tome da jako umanji ulogu Marije Magdalene u kršćanstvu.

A sve to još i prije nego što u obzir uzmemo Evanđelje po Filipu, apokrifno, ali po ničemu više ili manje utemeljeno od četiri kanonska evanđelja, osim što su ova četiri priznata tijekom ranokršćanskih doktrinarnih prijepora oko toga što će službeno prihvatiti, a što ne. U tekstu s papirusa koji je ostao sačuvan iz Evanđelja po Filipu Mariju Magdalenu naziva se "majkom anđela" i "Isusovim suputnikom", što se na starogrčkom moglo tumačiti kao duhovna, ali i kao seksualna bliskost.

Pojedini komadići papirusa nedostaju, ali ono što jest opstalo kaže ovako: "Volio ju je više nego ostale učenike i često ju je ljubio u..." Na tom mjestu jedni navode da je logično staviti "usta", drugi "čelo", treći "obraz" ili "ruku". Usta su ipak najintrigantnija i imaju najviše zagovornika. U nastavku teksta učenici ga pitaju zašto nju voli više nego njih, a Isus im odgovara: "Zašto je ne bih volio? Kada su slijepac i onaj koji vidi skupa u mraku, oni se ne razlikuju jedan od drugoga.

Crkva Svetog groba Senzacija Znanost Isusov grob stoljećima stariji nego što se mislilo

Kada svjetlo dođe, onaj koji vidi, vidjet će svjetlo, a onaj koji je slijep, ostat će u mraku." Takva slika, jedne žene koja je po važnosti u tradiciji kršćanstva odmah iza Isusa, politički je tijekom povijesti moglo biti na različite načine u različitim razdobljima krajnje eksplozivno, sve da i nije bilo Evanđelja po Mariji, koptskog teksta iz 5. stoljeća. Ovakva uloga jedne svetice upućivala bi na gnostička učenja, na matrijarhat, na ulogu žene u društvu tijekom povijesti i u najranijim oblicima kršćanstva.

Ovakva Marija iz Magdale, ne samo što više nije "posrnula" žena koja se potom pokajala, nego ispada poput osnovnog stupa među Isusovim učenicima i najspominjaniji je lik, osim Isusa, u kanonskim evanđeljima. Što se tiče Elizabeth Schrader, ona odbacuje optužbe da su njena istraživanja "ubojica vjere", nego ističe baš suprotno, da je riječ o traganju za izvornim činjenicama, praktično o potrazi za istinom, onako kako je zapisano: "Istina će vas osloboditi." (Ivan 8,32)

  • vjaceslav 19:49 01.Prosinac 2018.

    eto, na! ateisti najprije tvrde da nema dokaza o postojanju krista, a onda dokazuju da mu je magdalena bila najdraža učenica. jadnici, nikako ne mogu shvatiti jedno - kada bi se naša vjera temeljila na dokazima mi bi je izgubili ... prikaži još!i jer bi postala znanost. štoviše, mi za života vjerujemo u nevidljivo nadajući se da ćemo kada umremo vidjeti ono u što smo vjerovali.

  • BESTpartizan 09:41 01.Prosinac 2018.

    100 posto