Nije zabuna, načelnica sektora koji je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja nadležan za projekte i programe EU-a, čitaj uvelike za novac iz EU-a, doista je povjerenica ogranka Sindikata policije Hrvatske u ministarstvu Blaženke Divjak. Bez obzira na to što u Divjakičinom ministarstvu, naravno, nema policajaca. Ali se zato događa da znanstvenici 16 mjeseci čekaju na odluku hoće li im ministarstvo dati zeleno svjetlo za traženje novca iz fondova EU-a za istraživanje lijeka za rak, što spada direktno u sektor za policiju, pardon, EU projekte i programe.
Ali, krenimo redom kroz tu priču...
Najveći problem nije bilo čak niti to što je Ministarstvo znanosti odbilo pozitivno ocijeniti zajednički projekt znanstvenika i profesora sa Sveučilišta u Torontu Igora Štagljara, što ga je podnio s akademikom Miroslavom Samaržijom i profesorom Markom Jakopovićem, obojicom vrhunskih stručnjaka s KPB-a Jordanovac.
Za svoj projekt "Inovativnom tehnologijom do novih terapeutskih rješenja u liječenju karcinoma ne-malih stanica pluća povezanih s mutacijama u K-RAS genu" oni su od ministarstva Blaženke Divjak tražili da im da pozitivno mišljenje za financiranje iz sredstava EU-a. Pozitivno mišljenje nisu dobili, što bi iziskivalo zasebnu raspravu, ali u oči bode da su trojica znanstvenika odnosno stručnjaka projekt podnijeli još 1. listopada 2017. godine, da bi rješenje, negativno, od Ministarstva znanosti dobili tek 29. siječnja 2019.
Drugim riječima, 16 mjeseci trebalo je ministarstvu da donese rješenje o tome pristaje li ili ne da da podršku znanstvenicima u traženju sredstava za iznalaženje novih načina liječenja raka pluća. U Hrvatskoj od raka pluća godišnje umre oko 3000 ljudi, a još otprilike toliko ih i oboli. Bolest je jako smrtonosna, liječenja su vrlo skupa, o značenju razvoja novih terapeutskih metoda po razvoj znanosti u Hrvatskoj da se ne govori.
Negativno rješenje ministarstva, upućeno na Mediteranski institut za istraživanje života u Splitu, potpisuje pomoćnik ministrice Stipe Mamić, inače diplomirani ekonomist. Kako je teško zamisliti da bi diplomirani ekonomist donosio rješenje, odnosno odlučivao o ovakvim projektima iz znanosti, ostaje nejasno zašto rješenje nije potpisao netko iz Sektora za međunarodnu suradnju, programe i projekte Europske unije iz Ministarstva znanosti.
Danas na stranicama ministarstva stoji da je načelnica dotične službe još uvijek biologinja Gabrijela Herceg-Sarajlić, koju su mediji u Hrvatskoj na velikoj pozornici upoznali 2017. kada je u Ministarstvu obrazovanja osnovala podružnicu Sindikata policije Hrvatske. Nije zabuna, doista policijski sindikat u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Ispostavilo se da je podružnica osnovana još u srpnju 2016., a da su članovi policijskog sindikata u Ministarstvu obrazovanja za sindikalnu povjerenicu izabrali upravo Gabrijelu Herceg-Sarajlić.
Tada je Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske rekao da je to točno, da u Ministarstvu znanosti imaju svojih 10 članova, da se nada da će ih biti i više, a nije krio niti to da je glavni tajnik Sindikata policije Hrvatske u to vrijeme bio Edin Sarajlić, slučajno suprug Gabrijele Herceg-Sarajlić, osobe koja je načelnica Sektora u kojem se u Ministarstvu obrađuje financiranje projekata iz znanosti i obrazovanja iz fondova EU-a.
Jagić je tada za Slobodnu Dalmaciju, u članku "Mala škola uhljebologije: u Ministarstvu obrazovanja osnovala podružnicu Sindikata policije, imenovana povjerenicom i sada je zaštićena od smjene i otkaza", zlonamjernima nazvao ocjene da je Herceg-Sarajlić na taj način spasila svoje radno mjesto. Rekao je da je ona u ministarstvu još od 2004., što bi značilo još iz doba Dragana Primorca. Njega je naslijedio Radovan Fuchs, njega pak Vedran Mornar, Predrag Šustar, potom Pavo Barišić, a sada i Blaženka Divjak.
Sve vlade redom, još otkako je Hrvatska prvi put stekla pravo na korištenje fondova EU-a, trpjele su užasne kritike zbog slabog povlačenja sredstava iz EU-a. Sve dok krajem 2018. ministrica Divjak nije navela da je njeno ministarstvo u jednoj godini povuklo iz EU-a 2,5 milijardi kuna, te je obećala povlačenje još 600 milijuna do kraja 2018.
Na koji način se to provodi, ostaje međutim nejasno sa slučajem od 16 mjeseci dugog odlučivanja o projektu renomiranih znanstvenika iz istraživanja liječenja raka. Express je, primjerice, pronašao dokument OESS-a za Crnu Goru "Raspoloživi fondovi za finansiranje opštinskih projekata, u kojem se navodi da "u većini slučajeva proces evaluacija traje od jednog do dva mjeseca". U Hrvatskoj, međutim, administracija traje nešto duže. Valjda ima pametnijeg posla od povlačenja novca za znanost iz EU-a.
