Znanost
1964 prikaza

Jupiterov satelit Europa ima gejzire vode od 200 km

Gejziri vode na Europi, umjetnički prikaz
NASA
Satelit najvećeg planeta u našem sustavu ima ocean koji sadrži više vode nego što je ima Zemlja

Američki astronomi u ponedjeljak su objavili da su pomoću svemirskog teleskopa Hubblea detektirali mlazove vodene pare na Jupiterovu mjesecu Europi, a to bi otkriće moglo pomoći u potrazi za mogućim životom u toplom slanom oceanu koji se skriva ispod ledenog pokrova jednog od četiri velika Jupiterova prirodna satelita, prenose agencije.

Mlazovi vodene pare koje je detektirao Hubble dosežu visinu i do 200 kilometara iznad površine Europe, objavila je NASA. O tome da bi Europa ispod svoje zaleđene površine mogla čuvati ogromne količine tekuće vode, špekulira se još odavno. Legendarni književnik ZF-a Arthur C. Clarke na tome je, primjerice, izgradio dio radnje za "Odiseju 2010." iz 1982. i posebno "Odiseju 2061." iz 1987. I to na točno ovaj način kako se sad ispostavilo da je stvarno stanje na tom Jupiterovu satelitu.

Jupiterov mjesec Europa, koji se smatra najozbiljnijim kandidatom u Sunčevu sustavu za otkriće izvanzemaljskog života, ima golemi globalni ocean koji sadrži dvostruko više vode od svih zemaljskih mora i oceana. Europin ocean nalazi se ispod iznimno hladne i tvrde ledene kore nepoznate debljine.

Premda bi bušenje kore i ispitivanje oceana u potrazi za životom moglo predstavljati vrlo težak zadatak, testiranje vode iz Europinih gejzira mogao bi biti relativno jednostavan projekt.

"Ako mlazovi vodene pare stvarno postoje, oni nam potencijalno omogućuju jednostavniji pristup oceanu ... bez potrebe da se buši kroz kilometre leda", rekao je William Sparks iz Znanstvenog instituta za svemirski teleskop u Greenbeltu, prenosi Reuters.

Europa ima oko 3100 km u promjeru, što znači da je nešto manja od našeg Mjeseca. Od četiri velika Jupiterova mjeseca, Europa je druga najbliža najvećem planetu Sunčeva sustava. Teleskop je detektirao mlazeve vodene pare tri puta 2014. godine, u području oko južnog pola Europe.

Jupiterov satelit nalazi se toliko daleko od Sunca da to što je, iako okružen takvom hladnoćom, ipak u stanju održavati ocean tekuće vode, nije posljedice zagrijavanja Suncem. Riječ je o tome da Europa očito ima toplu jezgru, što je posljedica blizine Jupiteru koji na nju utječe plimnim silama uslijed gravitacijskog djelovanja. Odatle, pretpostavlja se i tolike pukotine na Europinoj površini.

Na Zemlji se život nalazi na svakom mjestu gdje ima dovoljno vode, energije i hranjivih tvari, pa znanstvenici žele posebno proučiti druga područja Sunčeva sustava sa sličnim karakteristikama, poput Europe, rekao je Paul Hertz iz NASA-e.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.