Znanost
1623 prikaza

Loše pamtite? Razlog može biti u debljini

Thinkstock
Pretili ljudi znatno češće pate od senilnosti, a imaju dokazanu manju sposobnost pamćenja u srednjoj i starijoj dobi

Željeli biste zadržati sposobnost mentalne oštrine i koncentracije te se sjećati sve što ste nekoć znali i u kasnoj životnoj dobi? Tada trebate pripaziti na svoj struk, savjet je znanstevnika sa Sveučilišta Alabama. Oni su otkrili kako viši indeks tjelesne težine (BMI)ima negativan učinak na mozak odraslih, a postoje dokazi kako su za to odgovorni upalni procesi.

Zadržavanje zdrave tjelesne težine ima zaštitničku ulogu kod brojnih zdravstvenih problema, od smanjenja rizika nastanka raka, srčanih bolesti, dijabetesa, ali i bolesti mozga poput senilnosti, demencije i Alzheimera.

Teški poremećaj Life Tragična sudbina: Jeo je do smrti, nije mogao stati

Prijašnje su studije povezale debljinu i pad kognitivnih sposobnosti, no sada je otkriveno kako je glavni uzrok toga kronično preopterećen imunitet tijela zbog čega postoje stalne upale. One, posljedično, imaju negativan utjecaj na kognitivne sposobnosti, a što je BMI pojedinca veći, veći je i rizik od lošijeg stanja mozga.

Nemamo realnu percepciju debljine

Skoro polovica roditelja čija su djeca pretila smatraju da su oni normalne tjelesne težine, a to je samo jedan od dokaza da pogrešno procjenjujemo težinu, pokazala je godišnja britanska vladina studija Zdravstvenog i informacijskog centra.
Najviše optimistične u pogledu ocjenjivanja svog fizičkog izgleda su žene u tridesetima, koje misle kako imaju oko dva kilograma manje nego što je njihova stvarna težina.

Test refleksa u vožnji PREMA REFLEKSIMA Life Test mozga koji određuje koliko ste stari u sekundama

Muškarci su u tom smislu kritičniji i realnije procjenjuju svoj fizički izgled, no i dalje nisu realni. Tako čak više od polovice ozbiljno pretilih s 20 i više kilograma viška smatraju kako bi trebali skinuti "tek pokoju kilu".

Genetika je nepravedno optužena za debljinu

Iako geni u velikoj mjeri određuju kako se ponašamo i izgledamo, oni ne određuju kakve ćemo težine biti, utvrdila je studija britanskog Instituta Metaboličkih znanosti. Oni s genetskom predispozicijom za pretilost učinak svojih gena mogu "pobiti" redovitim vježbanjem u trajanju od 30 minuta pet puta na tjedan, kažu znanstvenici.

Žena s glavoboljom OPREZ Life Imate li ove simptome? Ako da, odmah liječniku!

Ljudi koji naslijede varijacije gena FTO imaju do 30 posto veće šanse da budu debeli za razliku od onih ljudi koji nemaju tu varijaciju gena. No, kod onih koji su imali taj gen i redovito vježbali, nije postojao povećani rizik za pretilost.

- Ovo bi trebalo uvjeriti ljude da nisu osuđeni na pretilost, već da je to njihov odabir, nastao kao rezultat manjka kretanja, čak i ako su svi u njihovim obiteljima pretili. Česti krivac za to su navike loše prehrane i manjka kretanja naučene od roditelja - rekla je voditeljica studije, Ruth Loss.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.