Impresivan je, lijep i nevjerojatno strašan ako tamo morate raditi. Tako znanstvenici opisuju Bouvet otok, naizoliraniji otok na svijetu, na pola puta između južne Afrike i Antarktike.
Vulkanski je otok poseban i po tome što "sam generira svoje vremenske prilike", pa u jednom trenutku može biti sunca dok ste u drugom okruženi maglom i niskim oblacima, te silovitim vjetrom, piše BBC.
Otok privlači filmaše, ali još više znanstvenike koji žele saznati više o nekadašnjim klimatskim uvjetima na Antarktici te kako su se oni mijenjali.
Bouvet sjedi točno na putu antarktičkih zapadnih vjetrova koji kruže oko kontinenta, a važni su u slagalici klime.
Zaslužni su, recimo, za to da 'povlače' toplu vodu iz dubina koja onda otapa glečere i doprinosi porastu razine mora.
Ono što znamo iz podataka koji su 30 do 40 godina stari (dakle vrlo mlad) jest da ti vjetrovi jačaju kaže Liz Thomas iz British Antarctic Survey (BAS).
"Ono što nas zanima je li to prirodni varijabilitet, nešto što bi se dogodilo ovako ili onako ili je riječ o ljudskom utjecaju na prirodu i okoliš", objašnjava.
Ona i neki njezini kolege nedavno su se helikopterom, što je jedini način kako doći do otoka, spustili na Bouvet otok. Njegov kompaktni led i snijeg nazivaju "portalom u prošlost".
Što brže i jače vjetrovi pušu, više se ledene prašine inkorporira u srž, ali postoje i drugi markeri koje traže. Alge kremenjašice ili dijatomeje žive na površini oceana i dižu se udaranjem valova. Što je jači vjetar njih će više biti na Bouvet otoku.
I nisu u pitanju samo rekordni vjetrovi koje tim Liz Thomas želi popratiti i istražiti.
Grupa želi znati i kako daleko se zimski morski led proteže od Antarktike - ima godina kada skoro dođe skroz do Bouvet-a.
Doktorantica Amy King istražuje središte otoka tražeći određene organske ostatke koji bi mogli ispričati priču o nekadašnjim uvjetima leda.
Te su kemikalije povezane s algama koje cvjetaju u oceanima kada se led povuče a vodu ponovno obasja sunce.
"Što više leda dobijemo po zimi, širi je površinom. Kada se u proljeće otopi, imamo više prostora za rast fitoplanktona", kažu iz BAS-a.
"Što više imamo fitoplanktona, više ćemo određenog sastojka (kiseline) vidjeti u ostacima leda koja iskopamo što dublje iz jezgre otoka, i na taj način mjerimo promjene", kažu iz BAS-a.
Thomas o rezultatima priča na susretima Američke geofizičke unije (AGU), najvećem susretu znanstvenika koji se bave Zemljom i svemirom.
Komad sa 14 metara dubine kojeg su uzeli sa Bouvet otoka "mjeri" uvjete do 2001. godine, no uvjereni su kako se mogu vratiti na otok, te pronaći mjesto za kopanje koje će pokazati mnogo davniju prošlost.
"Na otoku smo bili nekoliko sati, jer smo morali raditi unutar par sati prije no što se spuste oblaci. No, definitivno mislim da postoji mogućnost da se vratimo i izvučemo komad koji će nam govoriti o nekoliko tisuća godina klimatske varijabilnosti", kaže Thomas.
