Prije godinu i pol Express je pratio šokantno raspadanje Ledene ploče Larsen C na Antarktici, koja je bila površine Like. Otapanje samo te ploče leda procjenjuje se da će mora diljem svijeta podići za 10 centimetara. Tada se pokrenula užurbana rasprava među znanstvenicima kako je moguće da se modeli raspadanja i otapanja leda na Arktiku, Antarktici i na Grenlandu redovito pokazuju kao previše optimistični. Odnosno da stvarno otapanje leda uslijed klimatskih promjena uvijek i iznova bitno premašuje i najcrnje prognoze.
Jedna od teza tada bila je da ocean, djelovanjem valova i sve viših temperatura, naprosto podlokava ledenjake na polovima, te da se u nekom trenutku oni naglo raspadaju. NASA je sada upravo u tom stilu objavila otkriće divovske šupljine na dnu ledenjaka Thwaites na zapadnoj stranci Antarktike na obali Amundsenovog mora. NASA navodi da je otkrivena šupljina mjestimično visoka 300 metara, te da je površine "dvije trećine Manhattana", što bi otprilike odgovaralo hrvatskom otoku na Jadranu Pašmanu.
"Znanstvenici su očekivali da će pronaći određene šupljine između leda i tla ispod ledenjaka Thwaites gdje su oceanske vode mogle zaći i pokrenuti otapanje ledenjaka od dna. Veličina i eksplozivni rast novopronađene šupljine, međutim, iznenadili su ih. Rupa je dovoljno velika za 14 milijardi tona leda i najveći dio tog leda otopio se tijekom samo protekle tri godine", stoji u priopćenju NASA-e.
Da se tamo stvara šupljina kao posljedica zagrijanog oceana, a uslijed globalnog zatopljenja, NASA je uočila još 2010. svojom Operacijom IceBridge, redovitim nadlijetanjima avionima s radarima koji mogu skenirati što se nalazi unutar i ispod ledenjaka. Ali nisu mogli niti zamisliti da će se otapanje ledenjaka ovako ubrzavati. To je samo početak niza loših vijesti. Ledenjak Thwaites površine je oko 4800 kilometara četvornih, što bi bilo otprilike poput Primorsko-goranske županije plus još pola Istre.
Već danas je otapanje leda na tom ledenjaku odgovorno za čak 4 posto rasta razine mora diljem planeta. A kako ledenjak vrlo brzo klizi prema moru, oko 2 kilometra godišnje, te kako je sada otkriveno da se pod njime otvorila rupetina koji je izlokao ocean, sada se ozbiljnije nego ikada računa da bi se mogao sasvim raspasti. Riječ je o tome da je kod ledenjaka na Antarktici uobičajena pojava da su dijelom na kopnu, a dijelom se pružaju i tako da plutaju na moru.
Kako se dio na moru otapa, biva sve lakši, odiže se i pomiče se granica do koje se na kopnu ledenjak oslanja o tlo. Slijedi, opisuje NASA, stanje u kojem smjene plima i oseka sve više odvajaju od ledenjaka. Thwaites se danas o kopno oslanja tek na liniji koja se proteže na udaljenosti od između 3 i 5 kilometara od obale. Riječ je o takvoj ledenoj masi da bi samo njeno potpuno otapanje podiglo razine mora diljem svijeta za čak 65 centimetara.
To bi za sobom povlačilo poplave obale diljem planeta, velike štete, udare na ekološke sustave diljem svijeta, konačno i još brža otapanja leda poput domino efekta. Najgore je to što je ledenjak Thwaites brana susjednim ledenim masama u tom dijelu Antarktike da ne otkližu u ocean.
A kada bi se dogodilo i to, da se prvo raspadne i otopi Thwaites, što se praktično već i događa, a za njim i susjedni ledenjaci koje je on do sada blokirao da otkližu u Amundsenovo more, te kad bi se sve to i otopilo, razina mora na Zemlji samo uslijed toga porasla bi za 2,4 metara. Express je nedavno pisao o istraživanju Erica Rignota sa Sveučilišta California Irvine, koji radi i za NASA-u, a u kojem je u PNAS iznio podatak da se Antarktika otapa šest puta brže nego što se otapao u 70-ima.
Prije samo desetak godina znanstveni svijet je mislio da nam uslijed globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, sve zbog industrijskog zagađenja atmosfere sa CO2, do 2100. godine prijeti rast razine mora do najviše 86 centimetara. To se ubrzo korigiralo na najviše 1,5 metara.
Sada se ispostavlja da s prijetećim kolapsom cijelog Arktika, velikih dijelova Grenlanda i ovako ozbiljne situacije s Antarktikom svijetu prijeti rast razine mora do 2100. od skoro 10 metara. Prije nešto više od jedne godine Express je grafički predočio kako bi to izgledalo na velikim dijelom potopljenom Jadranu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
i tko živi dolje?