Na svijetu je, barem koliko znamo, 7.7 milijuna vrsta životinja s time da je 95 posto oceana neistraženo, a i na kopnu svako malo nabasamo na neku novu vrstu.
Ljudi na planeti ima 7,6 milijardi, a u prosjeku se dnevno rodi 353.000 djece, kaže UNICEF. No koliko potomaka dnevno onda imaju životinje, pita se BBC.
"Životinja je živo biće koje se hrani organskom materijom, ima organe specijalizirane za osjet i živčani sustav koji rapidno reagira na podražaje", kaže definicija rječnika Oxford što znači da se u broj moraju uključiti i sisavci, kralježnjaci i beskralježnjaci, kao i životinje koje se liježu iz jajeta.
BBC je, upravo radi rasplodne zloglasnosti te vrste, krenuo od zečeva. Društvo za divljač Velike Britanije kaže kako ih na otoku živi oko 40 milijuna, a tijekom godine imaju u prosjeku sedam legla s tri do sedam mladunaca.
Kada bi svaka ženka u zemlji imala sedam legla i, recimo, pet zečića po leglu to bi značilo da ih se dnevno rađa 1.917.808. To bi također značilo da bi Engleska trebala biti pregažena zečevima što ipak nije slučaj. To pak ima veze s time da je visoka razina mortaliteta među mladuncima zečeva i po leglu će možda jedan doseći zrelost.
No, što je sa manje rasprostranjenim vrstama, poput Humboldtovog pingvina koji je kod kuće na obalama Čilea i Perua. Oni imaju u prosjeku oko četiri jaja godišnje no ne prežive sva period inkubacije. Izračun je da se godišnje 14.400 Humboldtovih pingvina godišnje izlegne, što ispada da se dnevno izlegne četrdesetak pingvina ove ugrožene vrste.
To je pak zanimljivo usporediti sa nekom vrstom koja je neugrožena, recimo kokošima, onda su brojevi radikalno različiti. Okvirna je pretpostavka da se dnevno izlegne preko 62 milijuna pilića dnevno, što je golema količina, ali nemojmo zaboraviti da je veliki dio iz uzgoja za prehrambene potrebe.
Mnogi znanstvenici, poput Monice Bohm s Londonskog Instituta za zoologiju, smatraju da je pokušaj izračuna točnog broja nemoguć jer se ne zna niti približno dovoljno o reproduktivnim navikama svih vrsta na planeti.
No, profesor Axel Rossberg, sa Queen Mary's sveučilišta, vjeruje da možda ima odgovor. Kaže kako vrsta koja teži tisućiti dio neke druge, najčešće ima tisuću puta više potomaka ili da postoji korelacija između veličine i kompleksnosti organizma, te broja potomaka.
To znači da ima više pčela nego slonova, više stjenica nego dikobraza i više mrava nego mravojeda.
Kada je riječ o pčelama neki prosjek je da matica dnevno položi 1.500 jajašaca. U siječnju 2018. godine je izbrojano 247.461 košnica u Britaniji, što znači da se dnevno može izleći 371,191,500 pčela.
Životinja kojih ima možda najviše na planeti su oblići, među kojima su i dječje gliste. Na metru kvadratnim zemlje ima u prosjeku tri milijuna oblića.
Jedna od podvrsta, imena Caenorhabditis Elegans, liječe čak pet jajašaca svakog sata, a Axel Rossberg došao je do zaključka da ih se dnevno (samo te podvrste) izlegne čak 600 trilijuna.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ne piše se rodi za životinje ,nego okoti,ljudi se rađaju,za svakog t.z. novinara nikad više da piše za javnost,sramota da ne postoje lektori za pravopis.
ali bez zivotinja bi svijet bio siromašan