Znanost
13632 prikaza

Nitko ne govori o bolesti koja svaki dan ubije 189 ljudi

Dječak žrtva bjesnoće
Reuters
Ona je daleko od iskorijenjene, no može se spriječiti i liječiti, iako to na Zapadu nije prioritet

Virus bjesnoće jedan je od najsmrtonosnijih poznatih čovjeku - ubija gotovo 100 posto svojih žrtava koje ne dobiju cjepivo. Iako danas imamo znanje i praktična sredstva da iskorjenimo ovu bolest, ona i dalje uzrokuje 69 tisuća smrti godišnje. To znači da od bjesnoće svaki dan umre 189 ljudi - no svijet, barem onaj zapadni, za to ne mari.

Bjesnoća se prenosi na ljude ugrizom zaražene životinje, najčešće psa. Nakon infekcije, obično je potrebno između jednog i tri mjeseca da krenu prvi simptomi. Do vremena kad se oni otkriju, smrt je neizbježna, a kraj zastrašujući. Mozak žrtve otiče, a uslijed cijelog procesa javlja se osjećaj boli i tjeskobe, što se naposljetku pretvara u halucinacije do potpunog delirija.

Kome nije u interesu liječenje?

Louis Pasteur je 1885. dao 9-godišnjem dječaku kojeg je ugrizao bijesan pas eksperimentalno cjepivo - a mališan je postao prvi čovjek koji je preživio virus. Cjepivo koje je sadržavalo osušenu moždinu zaraženih kunića te je postao temelj današnjeg liječenja.

Studije pokazuju da bi iskorjenjivanje bjesnoće bilo isplativo - šteta od bolesti se procjenjuje na oko 8,6 milijardi dolara godišnje, dok bi eliminacija bolesti u Africi koštala tek 1 milijardu, što je tek petina onog što se troši na kontrolu malarije.

Eksperimenti pokazuju kako je eliminacija bjesnoće kod ljudi jednostavna - dovoljno bi bilo cjepiti 70 posto stanovništva u područjima gdje se javlja i bolest će nestati. Pa zašto to nije učinjeno?

Bjesnoća gotovo isključivo ubija ljude u zemljama u razvoju - što znači da nije medicinski prioritet Zapada. 

Svatko izložen virusu ima 10 dana da dobije cjepivo, što je metoda poznata kao profilaksa nakon izlaganja. Cjepivo je 100 posto učinkovito, no mnogi si ga ne mogu priuštiti. Nedavno je izvješće iz Kenije otkrilo kako tamošnje žrtve moraju platiti do 500 dolara za liječenje, što je polovica prosječnog godišnjeg BDP-a. 

U Indija, gdje petina stanovništa preživljava na 1,25 dolara na dan, bilježi se 35 posto svih žrtava bjesnoće. Još 36 smrtnih slučajeva događa se u subsaharskoj Africi, gdje dvije petine ljudi živi s manje od 1,25 dolara po danu.

Ono što komplicira cijelo pizanje je da bjesnoća kao bolest pada u zakonsku rupu skrbi između ministarstva za životinje i zdravlje ljudi.

- Zdravlje je globalno podijeljeno na životinjsko i ljudsko, iako od 60 do 70 posto bolesti ljudi dobivaju od životinja - kaže dr. Felix Lankester.

Sve dok to ne osvijestimo, nećemo niti trepnuti na činjenicu da ljudi tamo negdje, daleko od nas, na stotine njih, svakodnevno bezrazložno umiru.

  • eclipse2016 12:53 11.Svibanj 2017.

    Rečenica: "Cjepivo koje je sadržavalo osušenu moždinu zaraženih kunića te je postao temeljom današnjeg liječenja.", već je postala, s obzirom na pravopisni i stilski sumrak, zaštitni znak gospođice Japec. Iako se svašta u njenim člancima dosad već moglo pročitati, "temeljOm" ... prikaži još! je novi domet polupismenosti. Čudno, a glavna urednica portala, gđa. Arslani, nagrađivana književnica. Čita li ona što i kako njeni "novinari" pišu?