Išlo bi nam stoput bolje da nije diktature Bruxellesa! Identičan poklič, preciznije borbeni poklič, u EU se danas čuje od Nacionalnog fronta Marine Le Pen, UKIP-a Nigela Faragea, čak i britanskih Konzervativaca, pa AfD-a, Lege Nord talijanskog vicepremijera Mattea Salvinija, FIDESZ-a Viktora Orbana, sve do Živog zida. I dok Velika Britanija već dulje vrijeme trpi bolne posljedice Brexita, čak već i prije nego što se unutar sebe uspjela dogovoriti o napuštanju EU-a, otvorilo se pitanje koliko doista koja članica EU-a ima koristi od Unije.
Bertelsmann-Stiftung je proveo istraživanje kojim je usporedio koliko koja članica po stanovniku zarađuje više u odnosu na ono što bi zarađivala da nije u EU, a mediji u Hrvatskoj koji su prenijeli rezultate istraživanja, objavili su samo onaj dio po kojem je Hrvatska među najgorima. Hrvatsku se analiziralo podijeljenu na dvije regije, na Kontinentalnu i na Jadransku Hrvatsku. Istraživanje je pokazalo da cijela EU zahvaljujući zajedničkom tržištu ostvaruje puno veće BDP-e nego da je Europa podijeljena na nacionalne države, zatvorene u svoje granice.
To znači da trgovinom i sustavima fondova i sličnih mehanizama za razvoj, godišnje unutar sebe zaradi 420 milijardi eura više nego da je rascjepkana na "Europu nacija". Taj iznos jednak je 2,5 posto godišnjeg BDP-a EU-a, što znači da bi cijela EU, da je rascjepkana, imala 2,5 posto manji BDP već na prvu loptu. O kumulaciji daljnjih učinaka nije bilo riječi. To znači i to da po svakom stanovniku EU-a ujedinjena EU donosi 840 eura godišnje više u odnosu na neujedinjenu.
No, tu se dolazi do "efekta sarme" kao prosjeka kupusa i mesa. Neke regije EU-a u apsolutnim iznosima imaju višu korist po stanovniku, neke druge manju korist. A neke predstavljaju ekstremne primjere. To je ona vijest što ju je prenio dio hrvatskih medija. Ono što se nije našlo u tim vijestima po Hrvatskoj, jest da je naša zemlja među onim članicama EU-a koje, zahvaljujući članstvu u EU, imaju najveće dodatne zarade kad se to izrazi u postocima BDP-a, što je realnija ilustracija koristi od članstva u EU.
Što se apsolutnih iznosa tiče, regija Južna i istočna Irska po stanovniku tako ima 2043 eura veće prihode godišnje kao direktnu posljedicu ujedinjene Europe. Antwerpen u Belgiji 1969 eura više, Gornja Austrija 1688 eura više, Stuttgart 1304 eura...
Dio jedinstvenog tržišta EU-a su i Island, Norveška i Švicarska. Islandu to donosi 1087 eura više, Norveškoj od 1688 eura na jugu do 1043 eura više na sjeveru, a Zürichu rekordnih 3592 eura više po stanovniku. Neki ne prolaze tako dobro. Berlin ima korist od 848 eura, Sjeverna Irska 554 eura više, Mazowieckie u Poljskoj 546 eura... Uopće, što se više ide na jug i istok, dodatni prihod po stanovniku je niži.
Sve do oko 250 eura po slabije razvijenim dijelovima Mađarske, i Poljske, čak i manje od toga u slabije razvijenim područjima Rumunjske, te čak manje od 150 eura u najgorim dijelovima Bugarske. A Hrvatska?
Hrvatska je u donjem domu. Kontinentalna po stanovniku ima 390 eura dodatnih prihoda po stanovniku, Jadranska 369 eura, po čemu ispada da naša zemlja ima veće koristi u apsolutnim iznosima po stanovniku od Grčke i puno veće od Rumunjske i Bugarske, odnosno da je u nekakvom prosjeku Poljske, Litve, Latvije i Mađarske, a slabija od primjerice Češke, Slovenije, dakako i u odnosu na Skandinaviju i Zapad.
"Sveukupno, simulacija pokazuje da zemlje u zemljopisnom centru EU-a više profitiraju, posebno u odnosu periferiju na jugu", stoji u zaključku istraživanja.
No, tu je riječ o apsolutnim iznosima po stanovniku i tu se lako upadne u zamku. Kada se pogleda druga opcija rezultata tog istraživanja, stvari postaju jasnije. Tu se vidi koliko posto bi pojedina regija EU-a imala manji BDP da se ne nalazi u EU-u. Tu se odjednom vidi da bi sjever Hrvatske imao 3,45 posto, a jug 3,49 posto niži BDP, odnosno, da bi naša zemlja s oko 3,5 posto nižim BDP-om bila puno negostoljubivije mjesto za život nego je danas.
Diljem EU-a gledano u odnosu na postotak BDP-a pojedine regije, najveće koristi imaju Belgija, Nizozemska, Austrija i Češka. Odmah potom, okvirno gledano, slijede Mađarska, Slovačka, Slovenija, Hrvatska, Poljska, Francuska, Irska, zatim Portugal, Skandinavija, Njemačka sa svoji udjelom tek iza toga... tek na repu cijele priče najmanje koristi ima Velika Britanija, i to između 1,9 i 2,23 posto udjela u BDP-u.
Njemačkoj, međutim, igra ulogu to što je riječ o ogromnoj ekonomiji i svaki postotak više, kamoli skoro 3 posto viši BDP, igra enormnu ulogu. Što se Velike Britanije tiče, ta zemlja ionako tradicionalno nije toliko proeuropski upućena, a ipak se sada s Brexitom pokazuje da su i toliki postoci višeg BDP-a kao posljedice europskog članstva, od ogromnog značaja po nacionalnu ekonomiju.
"Što je u nekoj regiji snažnija industrija i gospodarske grane orijentirane na izvoz, to je u pravilu i viša dobit po stanovniku kao posljedica članstva u EU-u", stoji u komentaru izvještaja.
Što se Hrvatske tiče, naša je ekonomija mala, i zbog tranzicije i zbog neefikasnosti države kao takve i zbog veličine same zemlje, od 28 članica prošle godine bila je po paritetu kupovne moći po stanovniku na 26. mjestu, tek nešto iznad Rumunjske. Ali i u takvom stanju, ovo istraživanje pokazuje da Hrvatskoj itekako puno znači članstvo u EU, jer bi bez njega hrvatski BDP bio oko 3,5 posto niži nego što je sada.
Ono što u takvoj situaciji jako puno građana Republike Hrvatske gura ispod granice siromaštva je raslojenost društva, odnosno razlike između bogatih i siromašnih, po čemu je Hrvatska na tek 17. mjestu, dok je, primjerice, jedna Slovenija druga najmanje raslojena u EU, Češka prva, Slovačka treća, Finska četvrta, Belgija peta...
