Zagađenje plastikom, reći će mnogi, jednako je važan problem kao i globalno zatopljenje. Mnogi kada vide nekada čiste plaže prekrivene vrećicama i bocama to je i važnije pitanje jer je "vidljivije" od globalnog zatopljenja, piše Financial Times.
Dokumentarci poput "Blue Planet II" Davida Attenborougha podigli su svijest o problemu zagađenja, posebno oceana, plastikom kojom se guše ptice, delfini i morske kornjače, a morskim dnom više ne marširaju račići već se taloži smeće.
Dodatan je problem mikroplastika koja je dimenzijama mikroskopska, maksimalno do pola milimetra, nevidljiva golim okom, a nanosi mnogo štete. Mikroplastika najčešće nastaje "razgradnjom" većih komada plastike, mikročesticama nadodanim kozmetičkim i higijenskim proizvodima, polimerskim materijalima koji se odvajaju od tkanina tijekom pranja.
Sićušne čestice i tkanine gutaju životinje, a posljedice toga, kažu toksikolozi, još su nedovoljno istražene. Političari na problem reagiraju obećanjima kako treba poticati recikliranje ili maksimalno odbaciti plastična pakiranja. U isto vrijeme bitku s vremenom vodi i znanost, trudeći se razviti maksimalno efikasne načine kako ukloniti smeće iz oceanskih ekosustava i, još važnije, kako spriječiti daljnja odlaganja plastike u okoliš.
"Oceani i mora lišeni plastike moraju biti cilj građanima, kao i EU i njezinim znanstvenim programima. Misija je imati jasni cilj kako reducirati "dotok" plastike u mora i oceane i to za 90 posto, kao i maksimalno očistiit mora, oceane i priobalno područje", kaže dr. Mariana Mazzucato sa University Collegea London.
To bi značilo sprječavanje 7.2 milijuna tona plastike godišnje od bacanja u oceane, kao i "čišćenje" barem dva milijuna tona plastike godišnje koje plutaju po morima.
"Ambiciozan ali dohvatljiv vremenski rok da se postigne taj cilj bio bi pet do 10 godina", kaže Mazzucato.
To znači da je svijetu, kako bi riješilo ovaj problem, potrebno istraživanje, rad, infrastruktura, organizacija i poduzetničke inovacije. Najveći izazov biti će čišćenje oceana uz pomoć mreža i platformi koje se kreću po površini vodenog tijela i skupljaju te uništavaju smeće, bez da nanose štetu stanovnicima oceana.
"Otok smeća" u Pacifiku (Great Pacific Garbage Patch) naučila nas je da se smeće posebno "nakuplja" na određenim mjestima, pod utjecajem morskih struja, a tamo treba i početi.
Nizozemska fondacija "The Ocean Cleanup" planira lansirati operaciju čišćenja kasnije ove godine, a studija koju su objavili pokazuje kako "otok smeća" ima 80.000 tona, prekriva 1.6 milijuna kilometara kvadratnih između Kalifornije i Havaja. Iz fondacije upozoravaju kako je važno znati da će se količina mikroplastike udeseterostručiti ako se ne krene "čistiti" oceane.
Iz fondacije se nadaju da ako će posebne platorme koje razvijaju biti uspješne tijekom testnog perioda, da će do početka sljedećeg desetljeća oko 60 platformi biti operativno.
Napominju kako je važno prepoznati kada je plastika samo za jednu upotrebu, i onda pronaći neki drugi materijal, kao i pobrinuti se da ostatak plastike u opticaju ode u reciklažu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
otrov pluta morima