Znanost
3809 prikaza

Ostavit će ga da zauvijek kruži oko sunca

Orbitalni teleskop "Kepler"
1/4
NASA
Lansirali su ga prije skoro 10 godina, a prije toga čak četiri puta je odbijano financiranje te svemirske misije

Od njegovih prvih otkrića novih zvijezda i, još neusporedivo uzbudljivije, novih planeta oko zvijezda, prošlo je više od devet i pol godina. Oko pola tone težak teleskop u orbiti Zemlje, Keplerov svemirski opservatorij, otkrio je ukupno 530.506 zvijezda i 2662 ekstrasolarna planeta, a sada je tome došao kraj. S 30. listopada ove godine Kepler je potrošio sve svoje gorivo za manevriranje i nadalje će nepomično nastaviti kružiti oko Sunca, objavila je NASA, i njime se više neće moći upravljati sa Zemlje.

Unatoč tome NASA-i, zapravo cijelom čovječanstvu, neprocjenjivo se isplatio svaki cent uložen u njegovo lansiranje i održavanje. Već u studenom 2013. godine astronomi su promatranjem svemira pomoću teleskopa Kepler otkrili toliko planeta, da su sasvim utemeljeno mogli procijeniti da u svemiru ima više planeta nego zvijezda. Procjena vrijedi i danas; samo u Mliječnom putu postoji 11 milijardi planeta koji bi po svojim svojstvima trebali biti pogodni za razvoj života.

NASA egzoplaneti VELIKO OTKRIĆE Znanost NASA otkrila čak 1284 novih planeta: Na 9 možda ima života

A to znači da su stjenovite površine, da su otprilike veličine Zemlje, da oko svojih matičnih zvijezda kruže na takvoj udaljenosti da na njima nije niti previše vruće niti previše hladno, taman tako da je na površini tih planeta moguće postojanje vode u tekućem obliku. 11 milijardi je sasvim lijepi broj kandidata za otkriće jednog dana "Zemlje 2.0".

"Kepler je doista otvorio sasvim nova vrata u astronomiji. Pokazali smo da u našoj galaksiji ima više planeta nego zvijezda", kazao je na online video konferenciji William Borucki, fizičar koji je za NASA-u vodio misiju Kepler sve dok nije otišao u penziju prije tri godine.

On je objasnio zašto su važni uvjeti na egzoplanetu tako da je na njima moguća tekuća voda:

"To je situacija koja odgovara pojavi života."

Keplerov rad i otkrića astronoma pomoću njega, koliko god da je s time sada gotovo, veliki su korak u istraživanju odgovora na pitanje o usamljenosti čovječanstva u svemiru, a pokazuje se da je to tek pravi početak te avanture. Nakon Keplera krenula je cijela nova generacija svemirskih letjelica i instrumenata u potrazi za životom u svemiru, a za ono što će tek uslijediti, samo je mašta granica.

Orbitalni teleskop "Kepler" | Author: NASA NASA

Nije tu riječ o pukoj potrazi za mikrobima u tlu na Marsu, nego i za znakovima života po površini i oceanima na mjesecima Jupitera i Saturna, sve do čvrstih planeta u orbitama oko nama najbližih zvijezda. U travnju ove godine lansiran je Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS), samo 362 kilograma težak orbitalni satelit-teleskop, tako konstruiran da je kadar tragati za ekstrasolarnim planetima osmatrajući 400 puta veću površinu neba nego što je to bio u stanju Kepler.

Da se ne govori o mnoštvu projekata za osmatranje neba sa Zemlje, pa i drugih orbitalnih tehnoloških čudesa u pripremi. Potraga za tim planetima zapravo je dobar dio potrage za životom u svemiru. Danas nam je poznato da već na udaljenosti od 11 svjetlosnih godina postoji planet koji udovoljava osnovnim uvjetima za razvoj života na njemu.

Riječ je o ogromnoj udaljenosti, ali ipak ne tako kozmički spektakularnoj da ne bismo mogli zamisliti da čovječanstvo, ukoliko se u međuvremenu ne samouništi klimatskim promjenama, ratovima ili nečime drugim, ne bi bilo kadro već za života sadašnjih generacija na Zemlji doživjeti prve svemirske misije prema takvim mjestima. Zanimljivo je da je takva jedna misija poput Keplera čak četiri puta predlagana i odbijana prije nego što je odobrena tek 2001., što znači da se do svih ovih otkrića moglo doći i godinama ranije.

Zvijezde FASCINANTNO Znanost Ovako zvuče 13 milijardi godina stare zvijezde

Satelit je konačno lansiran 6. ožujka 2009., iz Cape Canaverala ga je na put bez povratka ponijela raketa Delta II, da bi, jednom uključen satelit, naredno skoro cijelo desetljeće svako toliko mjerio sjajnost zvijezda kako bi detektirao sićušne razlike u svjetlosti, što bi upućivalo na postojanje planeta oko tih zvijezda.

"Suštinski, to je najdosadnija misija koja je ikada pokrenuta, činila je jedno te isto svakih šest sekunda", zafrkavao se svojedobno Borucki.

Činjenica je, naime, da je taj "ubitačno dosadan posao", kakav je opisan i u "Teoriji velikog praska", kad Raj sjedi pred monitorima i čeka da neka zvijezda "trepne", već prvih mjeseci rada Keplera doveo do udvostručenja broja svih poznatih egzoplaneta.

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • nelson 10:15 01.Studeni 2018.

    potrošlili dosta novca a ništapuno od njega,bolje da su išli ponovno na mjesec.

  • vjaceslav 21:06 31.Listopad 2018.

    U ekspandirajućem svemiru ovako izgleda evolucija zvijezda koje su to omogućile. Prva generacija nastala nakon Big Banga, a koja, iako je prva, nosi oznaku „population III“, bile su vrlo masivne zvijezde okružene sustavom manjih, sastavljene samo od vodika i nešto ... prikaži još!to helija. Postojale su vrlo kratko jer se već nakon milijardu godina iz njihovih ostataka formiraju zvijezde „populacije II“, koje u sebi, osim vodika i helija, imaju (u eksplozijama supernova populacije III nastala) alpha počela

  • vjaceslav 21:02 31.Listopad 2018.

    Zlato, platina i uran ne nastaju na taj način već kao posljedica sudara neutronskih zvijezda koje su nastale davno prije rođenja našega Sunca, zvijezde „populacije I“, visokoga metaliciteta, starih 5 milijardi godina. I tako se stvaranjem Zemlje, koja kao i ... prikaži još! Sunce ima zastupljena sva nabrojena počela, samo u različitu omjeru, stvorila i pretpostavka za pojavu života na njoj prije 3,6 milijardi godina.