Bili su sićušni, život su provodili skrivajući se od dinosaura u njihovom zlatnom dobu, kako ih ne bi koji pojeo, a manji dio vremena provodili su tragajući za hranom. I bili su izrazito noćne životinje. Prvi sisavci na Zemlji su se razvili prije 160 milijuna godina, što znači da su čak 100 milijuna godina živjeli u sjeni dinosaura.
BBC donosi vijest da su paleontolozi upravo otkrili fosile do sada najstarije poznate vrste sisavaca iz kojih su evoluirali prvi primati, a iz njih i ljudi kao homo sapiens sapiens. Uz obale Dorseta u Engleskoj pronašli su fosilizirane zube sisavca stare 145 milijuna godina. Sudeći prema zubima, hranili su se najvjerojatnije kukcima, možda tu i tamo kojom biljkom i, kao i u slučajevima ranijih otkrića, pretpostavlja se da su to bili mali, krzneni stvorovi koji su iz svojih jazbina izlazili pod okriljem noći.
"Ovdje smo otkrili nekoliko stvarčica koje su bile nalik rovki, na ostacima obale iz jurskog razdoblja", objasnio je za BBC dr. Steve Sweetman sa Sveučilišta Portsmouth. Zubi koji su otkriveni pokazuju velike znakove istrošenosti, što znači da je ovaj stvor koji je živio prije 145 milijuna godina doživio sasvim pristojnu dob po mjerilima svoje vrste.
Zanimljivost otkrića je i u tome što je fosile pronašao student, Grant Smith, koji je u zaljevu Durlston čeprkao po tlu tražeći uzorke stijena za svoj diplomski rad. I sva sreća što je bio dovoljno obrazovan i upućen da prepozna da su mu se među prstima u nekom trenutku našli ostaci od neprocjenjive vrijednosti, a ne tek beznačajno kamenje.
Znanstvenici su među fosilima koje je pronašao student identificirali nekoliko vrsta. Jednu su nazvali Durlstotherium newmani, po vlasniku obližnje birtije Charlieju Newmanu koji je inače i pasionirani amaterski skupljač fosila. Drugu vrstu su prozvali Dulstodon ensomi, prema Paulu Ensomu, lokalnom paleontologu. Otkriće je prvi objavio znanstveni časopis Acta Palaeontologica Polonica.
