Generacijama su lokalna plemena bila uvjerena da se duboko u prašumama Venezuele skriva neistraženi špiljski kompleks. Za talijanskog istraživača Francesca Saura nije bilo većeg izazova od potrage za tim mitskim špiljama. Nakon gotovo dva desetljeća potrage, njegova ekipa otkrila je špilje pod nazivom Imawari Yeuta. U ožujku 2013. godine ušao je u jedan od posljednjih neistraženih kutaka našeg planeta.
"Bili smo prva nova bića u tim špiljama u posljednjih nekoliko milijuna godina. Mjesecima nakon toga sam sanjao sve što sam vidio", ispričao je Sauro za Time.
U špilji je otkrio i mikrobe koji su se razvijali odvojeni od ostatka svijeta milijunima godina. "Špilje su svjedoci zemljopisne povijesti. Očuvaju puno više povijesti nego sama površina. One su pravi arhivi vremena, evolucije okoliša i života", kaže Sauro za BBC.
Kisele rijeke
Kvarcni zidovi špilje često imaju gotovo jeziv plavkasti odsjaj, a organske kiseline u podzemnim tokovima mijenjaju boju vode koja je u špiljama crvena. Stalaktiti i stalagmiti doista nevjerojatno izgledaju i još uvijek nije potpuno jasno kako su nastali u dubokim špiljama.
Većina svjetskih špilja nastaju u vapnencu, lako topivom u vodi. Međutim, ove špilje u Venezueli nastale u kvarcnom pješčenjaku, a kako je Sauro ispričao za New Scientist, uvjeren je da špilje nastaju tijekom desetaka milijuna godina.
Svaka njihova ekspedicija je kao putovanje kroz vrijeme. Primjerice, 2012. godine otkrili su jedan potpuno novi mineral pod nazivom rossiantonit. Otkrili su i nove vrste slijepih špiljskih riba i bakterija.
Same špilje nalaze se doslovno odsječene od ostatka svijeta. Jedini ulaz je preko otvora koji se nalaze na vrhu južnoameričkih visoravni, a neki se nalaze na visinama iznad 3.000 metara. Posebno zanimljive su mikrobakterije u špiljama. Hosam Zowawi, australski mikrobiolog koji je bio dio dviju Saurovih ekspedicija, kaže da špilje sadrže brojne organske spojeve i mikrobe koje nikad prije nismo otkrili.
Počeci života na Zemlji
Zowawi kaže da usporedbom ovih očuvanih bakterija s njihovim modernim ekvivalentima možemo bolje shvatiti načine na koje bakterije razvijaju otpornost na antibiotike.
"Ispod površine nalazi se mračni kontinent koji je većinom neotkriven, ali svejedno ga moramo očuvati. Mi ljudi moramo početi razmišljati o našem planetu, ali ne samo površini Zemlje. U špiljama možemo pronaći neke dokaze o samim počecima života na Zemlji", rekao je Sauro.
