Znanost
557 prikaza

Ovo je futuristički grad usred pustinje

Masdar City, vizija ekološki savršeno neutralnog grada u UAE-u
1/10
Nrman Foster
Ujedinjeni Arapski Emirati spremni su potrošiti 15 milijardi dolara na grad koji grade za 90.000 stanovnika

Grad za 40.000 stanovnika i još njih 50.000 u neposrednoj okolici, a sve na najvišim tehnološkim razinama i potpuno energetski učinkovito, odnosno s emisijom CO2 ravnom nuli. Takav plan su si 2010. zacrtale monarhijske vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata 2010. kada su prvi put objavile da će narednih godina potrošiti 15 milijardi dolara na Masdar City. Ogromno gradilište prostire se na površini od šest kilometara četvornih i nalazi se 17 kilometara istočno od Abu Dhabija.

Riječ je o praktično laboratoriju Instituta Masdar iz glavnog grada UAE-a kako bi se na jednom mjestu primijenile po mogućnosti sve poznate tehnologije kako bi se spriječilo daljnje zagađivanje atmosfere s CO2 i posljedično klimatske promjene. Zgrade će biti poredane uzduž uskih gradskih ulica, s tako položenim rasterom da najbolje koriste lokalne vjetrove za hlađenje grada, a istodobno da se najučinkovitije štite od pustinjskih vrućina. Zgrade, od kojih nijedna neće imati više od pet katova, na krovovima će imati solarne panele, a fotonaponski paneli bit će raspoređeni i po nadstrešnicama uzduž pločnika za pješake uz gradske ulice.

Zgrade će imati fasade pod kutom, kako bi upijale što manje sunčeve vreline, dok će glavne tri zgrade biti maksimalno osunčane kako bi tu energiju koristile za proizvodnju vlastite energije, odnosno kako bi pokrivale tri četvrtine potreba za vrućom vodom. Gradski promet planiraju organizirati mrežom električnih autobusa i osobnh navođenih vozila pogonjenih eletromotorima koji vozila mogu potjerati do brzine od 130 kilometara na sat. 100 kilometara od grada UAE gradi i solarnu termoelektranu od 100 MW na površini od 2,5 kilometara četvornih za potrebe grada, kao i solarnu fotonaponsku elektranu od 10 MW na površini od 0,2 kilometara četvornih.

Osim modernih tehnologija, graditelji će koristiti i neke tradicionalne. Primjerice, na trgovima će imati po jedan 45-metarski toranj koji će hvatati vjetar na visinama gdje je hladnije nego pri tlu. Tornjevi će vjetar, pomoću posebnih senzora, hvatati u skladu sa smjerom vjetra i onda ga usmjeravati prema tlu kako bi se hladila površina. Projekt podupiru WWF, Greenpeace i mnoge druge organizacije. Njemački Siemens u svemu tome našao je, kao i još neki, svoju ekonomsku računicu. Projekt je svakako vrijedan laboratorij sa živim ljudima, ali postoje i kritike. Prva je ta da projekt pokazuje primjenu rješenja kad se urbano naselje gradi od nule i usred pustinje.

Nešto od primijenjenog najvjerojatnije se neće moći primjenjivati u pretvaranju u energetski učinkovite i CO2 neutralne gradove od već postojećih gradova, posebno kad se ne nalaze u vrelim pustinjama. Tu je još i taj problem što je karbonski otisak UAE, odnosno zagađenje s CO2, čak 12 globalnih hektara po stanovniku, po čemu je drugi najgori zagađivač po stanovniku na svijetu iza Katara. S takvom stopom, čovječanstvo bi trebalo više od šest planeta kako bi se moglo održati.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.