Ovo je početak kraja života na Zemlji, kažu istraživači. Razine ugljikovog dioksida u atmosferi prešli su 400 dijelova u milijun (PPM) što je već dulje vrijeme svojevrsna posljednja granica u borbi protiv klimatskih promjena, prenosi New York Post.
Istraživači na Scripps intitutu za oceanografiju kažu da će razine CO2 za rujan definitivno biti iznad 400 PPM, što je dodatno zabrinjavajuće zato što je u rujnu dosad bilježena najniža razina CO2 tijekom jedne godine. Ove zabrinjavajuće rezultate daje opservatorij Mauna Loa na Havajima koji bilježi rezultate atmosferskog CO2 od 1958. godine.
Šef Scrippsova programa za praćenje CO2 Ralph Keeling piše da su šanse za pad razine CO2 idućeg mjeseca gotovo nikakve. "Moguće je da će poneki dani ili mjeseci pokazati niže razine CO2 od trenutačnih, ali mislim da je praktički zajamčeno da nećemo vidjeti mjesečne vrijednosti ispod 400 PPM ove godine, ili ikad više u doglednoj budućnosti", napisao je Keeling.
Razina od 350 PPM je bila sigurna i klimatolozi nisu očekivali neke veće promjene. S druge strane, znanstvenici već dulje vrijeme govore da razine iznad 400 PPM mogu imati nepovratne posljednice. Keeling predviđa da će do kraja ove godine razine preći i 410 PPM.
Znanstvenici se slažu da je teško predvidjeti što točno znači ovakvo podizanje razine CO2, ali svi se slažu da nam se ne sprema ništa dobro. Posljednji put je Zemlja imala takve razine ugljikovog dioksida u atmosferi prije 4 milijuna godina i teško je predvidjeti što bi se sve moglo dogoditi u atmosferi.
Uostalom, čak i da cijeli svijet ovog trenutuka prestane ispuštati ugljikov dioksid, bila bi potrebna desetljeća da se stvari vrate ispod ovih opasnih razina.
"Mislim da nikad više nećemo zabilježiti mjesec s razinom ispod 400 PPM", ispričao je glavni NASA-in klimatolog Gavin Schmidt za Climate Central.
Otkako je počela industrijska revolucija prije gotovo dvjesto godina, ljudska aktivnost zagrijala je čitav planet za 1 celzijev stupanj što može imati velike posljedice Zemlju i klimu na našem planetu. Ugljikov dioksid kao staklenički plin najodgovorniji je za globalno zatopljenje, službeni je stav gotovo svih državnih agencija za zaštitu okoliša.
Klimatske promjene poput globalnog zatopljenja zaslužne su za uništenje više od 90% australskog koraljnog grebena i pretpostavlja se da će oko četvrtine svih vrsta života na Zemlji izumrijeti do 2050. godine. Posljednjih 120 godina svjetske razine more podigle su se za tridesetak centimetara, a znanstvenici predviđaju da bi oko 13 milijuna ljudi mogli biti raseljeno zbog podizanja mora do 2100. godine.
