Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od desetaka do milijuna godina. Zadnjih su godina brojne znanstvene studije dokazale utjecaj klimatskih promjena povezanih s globalnim zatopljenjem.
Posljedice su ogromne - globalno zatopljenje može izazvati više od 500.000 smrti u 2050. godini u svijetu zbog promjena u prehrani, prenapučenosti i pada poljoprivredne proizvodnje, navodi se u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Lancet.
Ta je studija prva koja je proučavala učinak klimatskih promjena na režim prehrane i tjelesnu težinu ljudi te broj smrti koji bi time rezultirao u 155 zemalja u 2050. godini.
Dosad su se brojne studije usredotočile na sigurnost hrane, no malo je onih koje su proučavale šire učinke poljoprivredne proizvodnje na zdravlje, kaže voditelj studije, Marco Springmann sa sveučlilišta Oxford.
Globalno zatopljenje izaziva ekstremne meteorološke promjene kao što su olujne kiše ili suše, a njihove su posljedice razorne za poljoprivredne prinose. Ako se ne poduzme nikakva mjera u cilju smanjenja emisija s učinkom staklenika, promjena klime mogla bi "za trećinu" smanjiti rast količina hrane od danas do 2050. godine.
Za pojedinca to će značiti prosječno 3,2 posto manje hrane na raspolaganju, 4 posto manjeg unosa voća i povrća te 0,7 posto manjeg unosa crvenog mesa u odnosu na 2010. Razine mora svake se godine sve više dižu, a na to utječe otapanje leda.
Pogledajte kako bi Zemlja izgledala da se sav led na njoj otopi:
