Znate za ono kad neka hrvatska vlada govori o obostranoj važnosti gospodarske suradnje s Kinom? Glavni grad Hrvatske, prema popisu stanovništva iz 2011. ima 790.000 stanovnika. Prema tome Zagreb ne ulazi u popis niti 470 najvećih gradova svijeta, onih s više od milijun stanovnika. Pogotovo ne među svjetska 32 mega-grada sa po 10 milijuna stanovnika i više, koliko su ih pobrojili GFS i EK na temelju baze podataka Global Human Settlement.
A prema njoj, danas najveći grad na svijetu je kineski Guangzhou koji u svojoj urbanoj aglomeraciji okuplja danas 46 milijuna stanovnika. Zagreb je prema listi najnapučenijih urbanih područja svijeta na "okruglom" 735. mjestu, između praktično nepoznatog Shizuishana u Kini i otprilike jednako nepoznatog Kumamota u Japanu. Igrom slučaja, to je nekako red veličine plasmana Sveučilišta u Zagrebu na ARWU, gdje je Zagreb sa svojim sveučilištem smješten između 501. i 600. mjesta u svjetskoj konkurenciji po kvaliteti.
Kako izgleda TOP 10 najvećih urbanih područja u svijetu, možete vidjeti na tablici ispod.
Ono što je kod ovakvih statistika važno nije niz zabavnih ili zaprepaščujućih trivija koje se iz njih mogu izvući, nego trendovi razvoja gradova. A oni kažu da diljem planeta posljednjih nekoliko godina gradovi rastu brže nego ikada ranije u ljudskoj povijest. Samo između 1990. i 2015. stanovništvo gradova u Africi doslovno se udvostručilo, a u Aziji, kontinentu na kojem se gužva već 4,5 milijardi ljudi, u tih 25 godina broj stanovnika gradova porastao je za čak 1,1 milijardi.
Indija i Kina skupa imaju 2,6 milijardi stanovnika. Prije samo četiri godine UN-ova tijela izišla su s procjenom da će se do 2030. godine skoro svi najveći gradovi svijeta nalaziti u Aziji i poneki u Africi. Danas, 2018., to se već dogodilo. Urbano područje Manille, 10. najvećeg na listi, ima 22,5 milijuna stanovnika, otprilike koliko i urbana košnica oko New Yorka, s tim što najnoviji podaci govore da je Manilla pretekla najveći grad u SAD-u.
Kako je u svim ovim gradovima mahom riječ o područjima u kojima u nepreglednim ljudskim košnicama ima i slamova i raznih varijanti jezivih sirotinjskih četvrti, ponekad s nezanemarivom populacijom čiji pripadnici jedva da su zavedeni u nekakve državne registre, ovu bazu podataka znanstvenici su izradili na osnovi nekoliko tisuća satelitskih snimaka.
Pritom im jedini cilje nije bilo to da pobroje stanovništvo svijeta ili svjetskih gradova, nego da izrade svjetsku kartu i usporede što se događalo s gradovima posljednjih nekoliko godina u odnosu na stanje iz 1975., 1990., 2000. i 2014. Koliko god urbana eksplozija značila da je naprosto nemoguće da ti gradovi prate povećanje stanovništva sa širenjem infrastrukture, što znači da ljudi u njima naprosto moraju živjeti lošije, znanstvenici su otkrili i to da se neke stvari globalno mijenjaju na bolje.
Tako su otkrili da su zelene površine u najvećim gradovima svijeta između 2000. i 2015. povećane za čak 25 posto. Takav trend, doduše, teško da bi se mogao uočiti po hrvatskim gradovima u kojima još uvijek živi tranzicijski antiurbani duh po kojem se po gradovima krče parkovi za izgradnju stambenih ili poslovnih blokova, makar crkava. Ali, veliki gradovi diljem svijeta – od Azije preko Afrike do obiju Amerika – sve čine da budu što zeleniji.
Očito kao posljedicu toga, znanstvenici su uočili i to da su veliki gradovi diljem svijeta od 1990. do 2000. bilježili stalni rast onečišćenjem finim česticama, o kojima je Express često pisao kao o opasnosti koja prodire u srce, mozak i druge vitalne organe, da bi od 2000. naovamo zagađenje posvuda u prosjeku počelo opadati.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Zagreb je Selendra u kojoj vladaju Najveće HDZ i SDP lopovske stranke na planeti zvanoj Zemlja