"Na tome bi trebali raditi, ne na manipulaciji pčela", kazao je.
Problem je, međutim, u tome što je njihov uspjeh pokazao put kojim može ići i onaj tko bi genetski mijenjati išao pčelu prema kemijskoj otpornosti. Za razliku od njih, istraživač, molekularni biolog Takeo Kubo sa Sveučilišta u Tokiju, kaže da on ne vidi ništa spornog u tome da proizvede pčele koje će biti takve.
On smatra da smo danas samo tri godine od takvih pčela i da on jedva čeka da to doživi. I da takve pčele počnu prodavati. I da slobodno lete vani. Beye za to ne želi niti čuti. Već je odbio ponudu jednog američkog start-upa koji je nudio da napravi baš to s njegovom pčelom.
Što se Haefekera tiče, riječ je o bivšem tehnološkom poduzetniku koji je oko 40. rođendana, 2001., odlučio sa suprugom odseliti na jezero Starnberg, na pola puta između Münchena i Bavarskih Alpa, gdje mu je pčelarski hobi postao opsesija. Sve je izučio o njima, na kraju je razvio i pčelinju aplikaciju za uzgajivače – iQueen. Vremenom su ga kolege izabrale da prati GM-usjeve i njihov utjecaj na pčele, o čemu do tada nitko nije imao pojma.
Taj posao pretvorio se u desetljetnu bitku pčelara koje je on predvodio, protiv dvije najveće korporacije: jedan je bio Monsanto koji je uzgojio svoj kukuruz MON810 i pritiskao EU da dopusti genetski modificiranu poljoprivredu. Pčelari su 2011. izborili veliku pobjedu na Europskom sudu pravde, koji je odlučio da europski med ima ostati "GMO free". Agrotehnološke kompanije imaju takvu strategiju da drže oba kraja lanca; prodaju i pesticide plus herbicide, ali i patentirano sjemenje koje je otporno na njih.
Usto, poljoprivrednici ne mogu sami uzgajati sjemenje tih biljaka. Poučeni tim iskustvom, pčelari su zabrinuti da će genetsko modificiranje pčela dovesti do iste takve privatizacije i patentiranja jednog od rijetkih bastiona u poljoprivredi koji je kolektivan, koji ne pripada nikome.
"Zamisli samo, oprašivanje je područje koje 'velika poljoprivreda' još ne kontrolira". Kaže Haefeker.
A UN-ov FAO procjenjuje da oprašivači pomažu poljoprivrednicima godišnje uzgojiti usjeve i urode vrijedne 577 milijardi dolara.
Ispred FAO-ove centrale u Rimu neonski natpisi na engleskom, talijanskom i arapskom reklamiraju velike poruke za spas planeta. "Spasimo pčele" na samom je vrhu. Ako nestane pčela, nestat će usjevi za hranu i ljudi i životinja, pamuk, biogorivo, pamuk, lijekove... U nekim dijelovima Kine stvari su već danas tako loše da poljoprivrednici ručno oprašuju usjeve. Harvard radi na razvoju letećeg robotičkog oprašivača RoboBee, težine manje od desetine grama.
Istodobno, pčelari i zaštitari prirode smatraju da pčele treba ostaviti prirodnima. Oni jesu prihvatili tehnologiju, ali do određene granice. Suština uzgoja i dalje je ista kao što je bila tisućama godina. Haefeker kaže da je nakon pomora pčela iz 2008. stanje danas bolje, ali da je još uvijek daleko od oporavka, da će pčelama trebati još godine. Ove godine u srpnju, međutim, skoro polovica članica EU-a stala je tražiti pukotine u zakonima koji zabranjuju neonikotinoide, a Bayer je najavio pravosudnu borbu.
Razlog je "ograničenje naše sposobnosti da proizvodimo sigurne, dostatne količine zdrave hrane". Na svjetskoj razini velika šestorka agronomskih kompanija nastoji se fuzionirati u samo tri, i to: Bayer-Monsanto, Dow-DuPont and Syngenta-ChemChina. Riječ je o, u grubo, biznisu od 750 milijardi dolara. No, Haefeker nije impresioniran. Kaže da je to pokazatelj nesigurnosti u toj grani, znak slabosti, a ne snage.
Kaže da je budućnost u "big data", u njezi biljaka pomoću senzora i kompjutora, u korištenju malih robota i sićušnih dronova koji skupljaju jednog po jednog nametnika od biljke do biljke, u kontroliranom navodnjavanju svake biljke. Ne u kemikalijama.
Ljudi su med počeli koristiti, jesti još u vremenima kad su bili lovci-skupljači. Pčele su počeli uzgajati nedugo nakon poljoprivrednih početaka. U španjolskim pećinama otkriveni su crteži stari 10.000 godina koji prikazuju uzgoj pčela. Milenijima i stoljećima potom izrasla su carstva u kojima se trgovalo medom i pčelinjim voskom. U 20. stoljeću rodila se apiologija, znanosti o pčelama.
U 1920-ima austrijski zoolog Karl von Frisch prvi je uspio protumačiti pčelinji ples, odnosno na koji to način one komuniciraju jedna s drugom kako bi javile gdje su pronašle izvor hrane i na kojoj udaljenosti. Pola stoljeća poslije on je dobio Nobelovu nagradu. Medonosne pčele su društvena stvorenja, jedan su od najproučavanijih kukaca na svijetu. Znanstvenici ih danas proučavaju kako bi proučili kako funkcionira ljudski mozak, ali i kako bi dizajnirali superkompjutore.
Pčele su kadre i za apstraktnu matematiku. Danas u 146 zemalja svijeta postoji 22 milijuna pčelara okupljenih u organizaciju Apimondia koja već 123 godine štiti i promovira pčelarstvo. Posljednjih godina oni bilježe veliki uzlet u članstvu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
monstrum pčele haha
monstrum pčele haha