Janine Krippner bila je prva koja je otkrila da nešto "smrdi" u cijeloj priči. Naime, ta je znanstvenica s Instituta Smithsonian u sklopu Globalnog vulkanističkog programa radila rutinsku provjeru podataka u programu vulkanskog registra, gledajući slike raznih vrsta vulkana, od uspavanih geoloških divova do aktivnih vulkana.
Kad je naišla na talijanski vulkan Larderello, vulkan u pitoresknoj regiji Toskane, podrazumijevala je kako će vidjeti slike vulkana. Umjesto toga, vidjela je bizarne fotografije koje prikazuju nekoliko industrijskih rashladnih tornjeva povezanih s geotermalnom elektranom.
Online registar vulkana Smithsoniana kategorizira na tisuće vulkana koji su u nekom trenutku u proteklih 2,5 milijuna godina bili aktivni. Larderello je jedan od onih koji ni po čemu nije posebno zanimljiv - nekoć je bio mjesto erupcije, a danas je dom geotermalnoj elektrani.
Utvrđeno je kako se podzemna voda na ovom području odozdo zagrijava zahvaljujući intruziji magme staroj 4 milijuna godina. No, sama geotermalna aktivnost nije ono što čini nešto vulkanom, piše The Atlantic.
"Iako je to mjesto navodno bilo aktivno u proteklih 10 tisuća godina, istina je kako se tamo nikad tijekom povijesti nije dogodila erupcija. Ne postoje nikakvi dokazi da je ovo ikad bio vulkan", tvrdi Krippner.
Larderello je prevarant
Proučavajući literaturu. Krippner je pronašla podatke o freatomagmatskoj i freatičkoj erupciji, koja nastaje kad se zarobljena voda iznenada zagrije zahvaljujući toplinskom izvoru ispod nje. Ti udari jesu utjecali na nastanak nekih kratera, ali same te eksplozije ne čine vulkan - da bi se zaslužio taj naziv potrebna je magma koja izbije na površinu.
No, kad je Krippner pogledala sve stare izvještaje o geotermalnim izvorima u cijelom području, nije našla nikakve dokaze vulkanskih depozita.
Svoje je sumnje iznijela Edu Venzkeu, menadžeru podatkovnog programa kojeg smatraju i nekom vrstom "svjetskog nadglednika vulkana. On se složio s njenim razmišljanjem.
"Možda zvuči nevjerojatno da se prevarant ušuljao na popis vulkana, no nekoć definicije nisu bile tako stroge, pa je bilo dovoljno da nešto ima krater i bilo je proglašeno vulkanom. Danas ipak znamo više", rekao je Venzke.
Nema lave, nema vulkana
Lava može izbijati na površinu na dva načina. Prvi je izlijevanjem - magma izbija polagano i jednolično, zbog čega nastaju bazaltni pokrovi primjeri: SAD, poluotok Dekan, Kamčatka, Island, tj. takozvani havajski tip vulkana.
Drugi način je erupcijom - eksplozivno, nastaje zbog velike količine nakupljenih plinova i vodene pare. Popraćeni su potresima, a zabilježeni su i slučajevi katastrofalnih posljedica za okolinu. (St. Helens 1980. g, Krakatau 1883. g, Mont Pele 1902. g)., azijski tip vulkana.