Stromboli je opet eksplodirao, i to ovaj put tako naglo da je iznenadio jednog penjača i ubio ga. Svjetske agencije prenose da je iz jednog od tri kratera na vrhu ovog otočića žestoko grunulo srijedu poslijepodne.
"Eksplozija je najveća najmanje još od 2007.", objavio je na Twitteru vulkanolog Boris Behncke. Brdo iz kojeg vulkan povremeno, vrlo često bljuje oganj visoko je oko 926 metara i nije rijetkost da ga se naziva i "fontanom užarenog kamenja". Zapravo je riječ o malom otoku, površine samo 12,6 kilometara četvornih, odnosno manjem čak i od našeg Murtera.
Paroxysmal explosion at #Stromboli, largest since at least 2007. https://t.co/qTimE7gTJt
— Boris Behncke (@etnaboris) July 3, 2019
A zašto je zanimljivo kad se budi Stromboli, da se naslutiti već iz korisničkog imena Borisa Behnckea s Twittera. Čuveni vulkanolog odabrao si je korisničko ime @etnaboris, što je logično za čovjeka koji praktično živi podno Etne na Siciliji, nešto više od 150 kilometara zračne udaljenosti od Strombolija preko Tirenskog mora.
"Analiza podataka iz seizmičke mreže omogućila je da se utvrdi da je bilo, osim velikih eksplozija, još i oko 20 manjih", priopćio je talijanski Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju.
Etni se na putu nalazi grad od 27.000 ljudi
Stromboli je, inače, na glasu i kao "svjetionik Mediterana", jer njegov užareni vrh tijekom erupcije svijetli u noć. A kad se nakašlje Stromboli, vulkanolozi drugim okom usput prate i Etnu. Pritom nikada ne zaboravljaju niti Vezuv. Riječ je o tri aktivna vulkana u Italiji, stratovulkana, nastalih iz istog vulkanskog luka. Krajem prošle godine burno se probudila i Etna.
Protresla je gradove na Siciliji od Catanije do Messine, porušila mnoge zgrade, bilo je 28 ranjenih... Narednih dana nitko nije mirno spavao u podnožju 3326 metara visoke planine, a posebno stručnjaci kojima je bio poznat članak u Bulletinu of Vulcanology objavljen u proljeće 2018. U članku su objasnili svoje otkriće da Etna klizi prema moru, cijela, zasad još uvijek u komadu, i to 14 milimetara godišnje.
Za jedan vulkan to je vrlo zabrinjavajuće. Znanstvenici to ranije nisu primijetili zato što nisu imali na raspolaganju GPS. S modernom tehnologijom izmjerili su da je Etna od 2001. do 2012. otklizala prema moru 15,4 centimetara, niz kosinu od između 1 i 3 stupnja nagiba, usto oslonjenoj o slabu sedimentnu ploču, nagnutoj prema moru.
Do mora bi Etni, da prevali tih 15 kilometara, ovakvom brzinom trebalo oko 100.000 godina. Problem je u tome što na tom putu vulkan takvih dimenzija sigurno ne bi mirno putovao sve dok ne uroni u more, nego bi se u nekom trenutku raspao u silovitom, apokaliptičnom vatrometu, razarajući i pržeći oko sebe sve redom.
Vijest o putujućoj Etni, osim vulkanolozima, najzanimljivija je bila 27.000 stanovnika gradića Giarrea, za kojega se ispostavilo da se Etni nalazi točno na putu. Trenutak za gadnu uzbunu bio bi ako bi znanstvenici primijetili da vulkan ubrzava, da to više nije centimetar i pol, nego jedne godine dva ili tri, naredne, primjerice, četiri ili pet.
Najnovija erupcija Etne skoro se savršeno poklopila sa 90. godišnjicom najgore erupcije tog vulkana u 20. stoljeću, onom iz studenog 1928. koja je odigrala određenu ulogu u gradnji Mussolinijevog kulta ličnosti. Pukotine o kojima je za Guardian sada govorio Privitera, te godine zabilježene su 4. studenog, na nadmorskim visinama između 1550 i 1900 metara.
Kako je erupcija Etne razveselila Mussolinija '28.
Narednih sati pukotine su se pružale stotinama metara sve niže i tijekom noći krenula je lava. Dan i pol kasnije rijeka lave dospjela je do gradića Mascalija, razorila i spržila sve pred sobom. Do 20. studenog vulkan je izbacio čak 40 milijuna kubičnih metara lave, procjenjuje se po stopi od čak 100 kubičnih metara svake sekunde. Za usporedbu, tijekom vrhunca erupcije u ljeto 2001.
Etna je izbacivala po 20 kubika svake sekunde, a to se smatralo velikom erupcijom. 1928. godine Etna je pobila petero ljudi, a 7. studenoga 1928. smatra se "danom kada je Mascali umro". Jedan od vrlo rijetkih koji je iz te erupcije Etne prije 90 godina izvukao korist, i to ogromnu, bio je Benito Mussolini. Bila je riječ o godinama vrhunaca fašističke ere u Italiji.
Sicilija i uopće jug Italije nikada nisu bili nešto skloni fašistima, tako da je "duce" ovu tragediju vidio kao izvrsnu priliku da si popravi imidž, da uloži novce u obnovu ruralnog mjesta od kakvih 7000 ljudi kako bi primjerom pokazao moć i veličanstvenost fašističke ideologije. Vođa je prvo preko svih medija koje je imao na raspolaganju objavio naciji koliko je pogođen tragedijom.
Objektivno, broj žrtava je, s obzirom na razmjere erupcije, bio iznenađujuće mali. Tu je na scenu stupila Mussolinijeva propagandna mašinerija.
Fašističke novine, svjesne uloge katoličanstva na Siciliji, kao i tradicije junačkih likova iz tradicije u tim krajevima, objavili su čak da je Mussolinijev dolazak na vlast upravo mesijanske prirode, te da nagli prestanak užasne erupcije Etne 1928. to i dokazuje, da je Etna naglo prestala bljuvati lavu zato što je na vlasti Mussolini.
Danas se takvo što može činiti smiješnim, no bila su to vremena u kojima je na Siciliji u to vrijeme nepismenost bila čak 40 posto i takve teze iz objektivno utjecajnih medija doista su mogle računati na to da naiđu na plodno tlo. Mussolini nije žalio novca u obnovi Mascalija.
— Anil Charley (@CharleyAnil) July 3, 2019
U oglednom arhitektonskom fašističkom stilu dao je izgraditi stambene zgrade i monumentalne zgrade javne namjene, tolike da su one dandanas definitivno prevelike za tako malo mjesto. Vrhunac djela bila je izgradnja impresivne crkve "Naše majke", s velikim simbolom talijanskih fašista iznad kipa Isusa Krista.
Naziv crkve možda je puka slučajnost, a možda i nije, možda itekako ima veze s načinom na koji je ime dobila i tada izgrađena osnovna škola. "Scuola materna" bila je posvećena Mussolinijevoj majci, o čemu svjedoči još i danas vidljiv natpis.
