Katastrofalna epidemija ebole ubila je 11.300 ljudi, a potrošile su se milijarde dolara da se spriječi njezino širenje, Svjetska zdravstvena organizacija postavlja nove temelje za buduće prevencije širenja epidemija kako se slične situacije više ne bi ponavljale u budućnosti.
Kao dio novih mjera, još 2015. godine, ovo je međunarodno tijelo počelo studiju kojom su željeli utvrditi od kojih bolesti prijeti slična opasnost i zbog koje bi opet moglo doći do izvanrednog stanja, te kako prevenirati epidemiju takvih razmjera.
Danas, tri godine kasnije sastavili su listu nazvanu 'Blueprint priority diseases' na kojoj je šest najopasnijih virusnih bolesti koje bi mogle ubuduće ugroziti svijet. Riječ je o doista najgorim od najgorih: Ebola, MERS, Zika, Nipah virus, te Lassa groznica i Rift Valley groznica.
Ovih šest bolesti i patogena ove je godine već umrlo 190 ljudi, a zaustavljanje epidemije koštalo je milijune dolara.
Ali problem nije riješen i velika je vjerojatnost da će se ponovno pojaviti i zaraziti još više ljudi. Predviđa se da bi mogle ubiti tisuće ljudi, ugroziti svjetsko gospodarstvo i izazvati pogubne posljedice, a gotovo da se i ne zna da su sve ove bolesti bile aktivne tijekom lipnja.
"Postoji vjerojatnost da se opet pojavi takav eksces, a naša je dužnost da budemo pripravni jer je naša civilizacija ovisna o slobodi kretanja i slobodnom protoku ljudi i roba", kaže on, a drugim riječima - poručuje da upravo to povećava rizik brzog širenja bolesti s kraja na kraj svijeta.
Kako kaže Ryan, svijet obično sazna za 4-5 različitih epidemija godišnje, ali one se obično ne događaju u isto vrijeme. No, ova situacija u kojoj istovremeno na različitim područjima hara šest smrtonosnih bolesti je doista presedan i kako Ryan kaže 'globalni test na stres'.
"Ako se bilo koja od ovih epidemija podcijeni, bit će mnogo teže zaustaviti katastrofu", kaže Loyce Pace, predsjednik i izvršni direktor Globalnog vijeća za zdravstvo.
I dok su ove godine uspjeli epidemije zadržati pod kontrolom, stručnjaci su zabrinuti zbog sve manjih ulaganja u istraživanje i razvoj, što je najvažniji faktor u suzbijanju rizika od širenja epidemija. Strahuju i od same pomisli na scenarij u kojem neće moći zaustaviti epidemiju jer to ne samo da bi ugrozilo ljudske živote, nego i globalnu sigurnost i stabilnost, budući da virusi ne poznaju državne granice.
Utješno je što je u velikom broju zemalja danas mnogima dostupna medicinska skrb, a osim Svjetske zdravstvene organizacije, postoje mnogi centri za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti.
I američki Kongres traži redovita ažurirana izvješća. Republikanski zastupnik Ami Bera tražio je da se poveća izdvajanje za sprečavanje ebole, a ovih dana jednoglasno je to usvojeno. No ovih dana pojavio se u Kongresu i dokument koji traži od direktora DNI-a, nacionalne obavještajne službe, da razmotri opasnost od zaraznih bolesti i pandemija, te da razmisle glasali o izdvajanju novaca.
"Pogledajte samo subsaharsku Afriku. Nedavno se tu pojavila najveća epidemija Lassa virusa ikad. Istovremeno u Kongu je opet bilo novih slučajeva ebole. To nije bezazleno i doista traži pojačani oprez. Očito je da virus kruži i da bi jednog dana mogao izaći izvan kruga ukoliko pronađe pravu podlogu. U tom slučaju bolest će eksplodirati", kaže dr. Richard Hatchett.
"U tom slučaju ne bi govorilo i desetinama ili stotinama mrtvih, nego o desecima tisuća. Pogledajte samo epidemije gripe, SARS-a ili ebole. Takve epidemije mogu uništiti cijele zdravstvene sustave, cijele ekonomije, zaustaviti budući razvoj čovječanstva, dovesti do političkih nestabilnosti", upozorila je Rebecca Martin, direktorica Centra za globalno zdravlje u Huffington Postu.
Podsjetila je da kad je 2003. godine umrlo 800 ljudi od SARS-a, zaustavljanje epidemije i posljedice koje je nanijela koštalo je 40 milijardi dolara. Trošak sljedeće pandemije mogao bi biti preko 60 milijardi dolara.
"Nedostaci u javnim zdravstvenim sposobnostima za hitne reagiranje i dalje su ozbiljna ranjivost za cijeli svijet", upozorava Rebecca Martin.
"Iako ne znamo kada će ili gdje će se sljedeća pandemija dogoditi, znamo da će se ona dogoditi. Treba nam više eksperimentalnog cjepiva kako bi zaustavili epidemiju prije no što ona stigne do urbanih središta Konga, pa se nadamo da će se broj mrtvih zaustaviti na 29.
Cijepljeno je 3.330 ljudi, a WHO je obavio još 20.000 pregleda kako bi širenje bolesti - a time i broj smrtnih slučajeva ostao što niži.
Primjerice, više od 2.000 ljudi bilo je u karanteni u svojim domovima u južnoj indijskoj državi Kerala tijekom epidemije Nipah virusa. U Nigeriji su razine Lassa groznice "bez presedana", Kenija se bori protiv zastrašujuće groznice Rift Valley klanjem deva i koza za koje se posumnja da su nosioci virusa, a Saudijska Arabija je pronašla čak četiri slučaja MERS-a, od kojih je dvoje pacijenata zbrinuto u bolnicama.
"Danas, dvije godine nakon epidemije Zika virusa, još uvijek nemamo cjepivo iako smo imali virus koji se širio brzinom kojom bi u roku 60 dana mogao poharati cijeli svijet", upozorava Hatchett.
Dok ne znamo kada i gdje će se pojaviti sljedeća pandemija, znamo da se je nova sigurno na pomolu. Stoga je razvoj cjepiva protiv Lassa, Nipah i MERS-a prioritet Svjetske zdravstvene organizacije, a u financiranje su se uključili i zaklada Bill i Melinda Gates, Wellcome Trust, Svjetski gospodarski forum, te vlade Norveške i Japana. Oni su osnovali Koaliciju za borbu protiv epidemija.
Osim toga radi se na razvoju cjepiva protiv ebole kao i na eksperimentalnim tretmanima ovog virusa. Važnost ovakve svjetske organizacije poput CEPI-a je i ta što farmaceutske tvrtke nemaju interesa stvarati ovakva cjepiva jer nisu isplativa, što znači da se siromašno stanovništvo pogođeno ovim bolestima, ne bi moglo ni liječiti.
No, istovremeno, kad bi svijet trebao u trenutku ovakva cjepiva, ona bi se pojavila doista prekasno. A stvaranje vakcina za 10-ak smrtonosnih bolesti koša nekoliko milijardi dolara. Za početak potrebno je oko 630 milijuna dolara samo za razvoj cjepiva protiv MERS-a, Nipah virusa i Lassa virusa.
"Ne treba zaboraviti da danas u ovako globaliziranom svijetu, bolest koja se pojavi u nekom udaljenom selu
Znamo da epidemija, koja se pojavi u nekom zabačenom selu, teoretski može proširiti do najvećih američkih gradova u roku samo 36 sati. Zato nikad ne smijemo zaboraviti da je stvaranje cjepiva i tretman nekima negdje istovremeno zaštita svima i posvud", kaže dr. Thomas Inglesby, direktor Zdravstvenog centra Johns Hopkins.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
umrlo cak 190 ljudi na cijelom svijetu od tih zaraza? ma grozno, strasno, uzasno, ak se tak nastavi kroz jedno 190 milijardi godin bu nas se potaracalo :-)
Zaboravili ste HDZ pandemiju.